Published On: Uto, ožu. 14th, 2017

SITARSKI PISAO KOJOVIĆU: Ako ste Patrioti zašto ste protiv Ustava BiH?

Milan Sitarski, ispred Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar poslao je otvoreno pismo Peđi Kojoviću predsjedniku Naše stranke. U pismu se, između ostalog, govori o (ne)mogućnosti izbora 2018. godine ukoliko ne dođe dao izmjena Izbornog zakona, te o ustavnom načelu konstitutivnosti naroda.

 

Pismo prenosimo u cijelosti.

Poštovani gospodine Kojoviću,

Unatoč dosljednom uzdržavanju od reagiranja na javne istupe vršitelja javnih dužnosti i ostalih sudionika političkog života, za što nam je primarni motiv zadržavanje pozicije objektivnih i politički, mada ne i vrijednosno-teorijski neutralnih promatrača, analitičara i komentatora društvenih i političkih prilika i fenomena, smatramo primjerenim i potrebnim osvrnuti se javno na Vašu izjavu od 6. ožujka 2017. godine.

Temeljni nam je motiv za ovu iznimku u našem javnom djelovanju duboko uvjerenje da radikalno odstupanje ključnih teza Vaše izjave od Vašeg deklariranja kao patriota Bosne i Hercegovine ima uzrok u Vašem nepoznavanju temeljnih odredaba Ustava BiH, te njihovog značenja i implikacija, a ne u neiskrenosti Vašeg patriotizma, na što upućuju Vaši izravni napadi na ustavni poredak ove zemlje.

U spomenutoj ste izjavi reagirali na upozorenje zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto o riziku od nemogućnosti održavanja općih izbora 2018. godine u slučaju neprovođenja Odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Podsjetit ćemo da je Ustavni sud BiH krajem 2016. godine Odlukom U 23/14 utvrdio da odredba Izbornog zakona BiH koja glasi „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ nije u skladu s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Okolnosti nastale donošenjem ove Odluke stoga sasvim realnom čine mogućnost da u slučaju neusvajanja izmjene sporne odredbe Ustavni sud proglasi nevažećom tu odredbu, a time i cijeli Izborni zakon.

Naše je pitanje za Vas kako ćemo onda imati izbore, odnosno, kako bi ti izbori mogli biti legalni i legitimni ukoliko bi bili održani po nevažećem, neustavnom i nezakonitom Izbornom zakonu?

Uslijed spomenute mogućnosti upozorenja g-đe Krišto i drugih društvenih i političkih djelatnika smatramo posve utemeljenim, a rizike na koje oni upozoravaju potencijalno pogubnim po mogućnost stabilizacije prilika u BiH i otklanjanja uzroka prečestih blokada njezinog političkog sustava.

O nemogućnosti održavanja narednih općih izbora uslijed mogućnog stavljanja izvan snage spomenute odredbe Izbornog zakona svjedoči i neodržavanje izbora za Gradsko vijeće Mostara već osam i pol godina, upravo zbog neprovođenja odgovarajuće odluke Ustavnog suda BiH kojom su van snage stavljeni Statut Grada i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor Gradskog vijeća.

Analogija s Gradskim vijećem Mostara čak i potpuno eliminira mogućnost regularnog provođenja izbora 2018. godine, obzirom da je Središnje izborno povjerenstvo odlučilo ne raspisati izbore za Gradsko vijeće premda je Ustavni sud BiH neustavnim proglasio „samo“ odredbe Izbornog zakona kojima se regulira izbor 18 vijećnika koji se biraju u izbornim jedinicama. Uslijed toga je SIP odlučio ne raspisati niti izbore za preostalih 17 vijećnika koji se biraju s jedinstvene liste na cijelom teritoriju Grada, premda odredbe koje reguliraju način njihovog izbora nisu bile osporene. Isto bi tako SIP mogao, a u smislu vlastite dosljednosti i morao, donijeti odluku da uslijed nemogućnosti konstituiranja Doma naroda Parlamenta FBiH ne raspiše izbore niti za jedno tijelo vlasti čiji mandat završava 2018. godine. Pretpostavljamo da ne spadate u političare koji priželjkuju BiH bez tijela vlasti s punim demokratskim legitimitetom.

Vi, međutim, u svojoj izjavi niste stavili fokus na prevenciju spomenutih rizika niti na mogućnost pronalaženja konstruktivnog kompromisa s ciljem nužnih izmjena sporne odredbe Izbornog zakona i omogućavanja održavanja izbora.

Spominjete ugrozu jednakosti građana pred zakonom unatoč činjenici da politički predstavnici neporecive većine Hrvata u BiH, dužnosnici Hrvatskoga narodnog sabora BiH, koje za tu ugrozu optužujete, niti jednom nisu negirali nužnost omogućavanja svim građanima BiH kandidiranja za bukvalno sve političke dužnosti u zemlji, te su čak s tim ciljem iznijeli i nekoliko konkretnih prijedloga koji su ostali bez odgovora stranaka sa sjedištem u Sarajevu, uključujući i Vašu stranku.

Spominjete i opisani slučaj Mostara u koji se, barem u političkom smislu, zaista može pretvoriti cijela BiH, ali niti inicijative Hrvatskog narodnog sabora BiH za razrješenje „slučaja“ ovog grada nisu zavrijedile Vaše očitovanje.

Umjesto toga Vaš je fokus, naprotiv, na negiranju samih postulata ustavnog poretka BiH. Ustav nazivate diskriminatornim unatoč činjenici da su iza njega, kao i cijelog Daytonskog sporazuma, svojim potpisima stali legitimni politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda, za koje je i prije i poslije toga glasovala ogromna većina svih građana BiH, kao i najviši dužnosnici najvećih država svijeta, koji su time pokazali impresivan primjer konsenzusa, na žalost izuzetno teško zamislivog u današnjem vremenu.

Time ste grubo dezavuirali sve narode i građane i BiH i spomenutih zemalja, a isti ste pristup demonstrirali i prema Europskoj uniji, stavom da je „proces eurointegracija ključan za konačno napuštanje neuspješnog ustavnog koncepta konstitutivnih naroda koji je odgovoran za naš i politički ali i gospodarski zastoj”. Po toj bi Vašoj logici ustavna kategorija konstitutivnosti naroda, definirana Preambulom Ustava iza koga su, pored ostalih, svojevremeno potpisima stali najviši dužnosnici dvije najveće članice EU, Francuske i Njemačke, bila nesavladiva prepreka upravo za pristupanje toj zajednici demokratskih naroda i primjenu njezinih vrijednosti u BiH.

Nadamo se da je uzrok ovih stavova Vaša nedovoljna informiranost, posebice jer tvrdite da je ustavni koncept konstitutivnih naroda „u svijetu nepoznat“. Ova Vaša konstatacija niti na koji način ne mijenja činjenicu da je država u kojoj se nalaze skoro sva najviša tijela Europske unije, Belgija, ustavno utemeljena upravo na konceptu čija je analognost konceptu konstitutivnih naroda BiH više nego očevidna. Još od 1993. godine, naime, članak 1 Ustava Belgije definira tu zemlju kao federalnu državu sastavljenu od zajednica i regija.

Neovisno o činjenici da pojedini domaći ustavni pravnici negiraju federalni karakter BiH unatoč njezinoj izrazito prepoznatljivoj federalnoj ustavnoj strukturi, pa čak i FBiH kojoj je takav karakter potvrđen i njezinim vlastitim ustavnim imenom, pretpostavljamo da je i Vama jasna sličnost između teritorijalnih i neteritorijalnih nositelja državnog subjektiviteta BiH i Belgije, definiranih njihovim ustavima.

Belgijske bi se regije mogle usporediti s entitetima BiH ili eventualno županijama u FBiH, kao jedinice teritorijalnog federalizma, što pretpostavljamo da ni Vama nije problem uočiti. Zapanjujuće je, međutim, da ne prepoznajete kristalno jasnu analogiju između konstitutivnih naroda, Preambulom poimence spomenutih kao temelja državnog subjektiviteta BiH, naravno uz ostale i sve građane, i belgijskih zajednica, također neteritorijalno i identitarno utemeljenih, koje članak 1 Ustava Belgije nedvojbeno stavlja, zajedno sa regijama, u temelj tamošnje državnosti, dok ih članak 2 poimence nabraja.

Podsjetit ćemo Vas i na činjenice koje svjedoče o neporecivoj legitimnosti ustavnog koncepta konstitutivnih naroda, a koje ne potječu iz europske i svjetske ustavnopravne komparativistike, već iz domaće ustavnosudske prakse.

Ustavni je sud BiH, naime, još 2000. godine po apelaciji Alije Izetbegovića donio Odluku U 5/98-III, u kojoj između ostalog stoji: „Označavanje u Preambuli Ustava BiH Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip ustava BiH kojim se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH“. Ukoliko sumnjate u mudrost belgijskih ustavotvoraca i dobronamjernost Daytonskih jamaca, nadamo se da ne osporavate autoritet samog Ustavnog suda BiH.

Spomenuta Odluka U 23/14 također daje pun legitimitet ustavnom konceptu konstitutivnih naroda, te upućuje i na puno poštivanje njihovih prava u domeni legitimnog i demokratskog političkog zastupanja: „….pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa.

Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.“

Dopuštamo, ponovit ćemo, mogućnost da o ovim činjenicama niste bili informirani, unatoč višegodišnjem statusu aktivnog političara i sudionika u zakonodavnoj vlasti. Uzrok tomu vidimo u brižljivom zanemarivanju temeljnih koncepata, principa i provedbenih mehanizama multinacionalnog federalizma i konsocijacije, te njima odgovarajuće ustavnopravne komparativistike u javnoj sferi dijela BiH u kome živite i radite.

Stoga preporučamo Vašoj pozornosti našu prije godinu dana objavljenu studiju „Bosna i Hercegovina – federalizam, ravnopravnost, održivost; Studija preustroja BiH u cilju osiguravanja institucionalne jednakopravnosti konstitutivnih naroda“ (http://www.idpi.ba/wp-content/uploads/2016/03/IDPI_studija_web.pdf). Ova je studija napisana upravo kako bi sve građane, a posebice društvene i političke aktere ove zemlje upoznala sa svjesno i tendenciozno skrivanim i zanemarivanim temeljima njihovog vlastitog Ustava.

Ukoliko niti Vaše naknadno upoznavanje s temeljima ustavnog poretka BiH, u čemu Vam najiskrenije stojimo na punom raspolaganju, ne dovede do promjene Vaših javno iznošenih stajališta o temeljnoj ustavnoj kategoriji konstitutivnosti naroda, smatrat ćemo da je Vaše predstavljanje kao bosanskohercegovačkog patriote lažno, te da svjesno zastupate stajališta koji Vas mogu definirati isključivo kao zagovornika rušenja ustavnopravnog poretka vlastite zemlje.

Podsjećamo Vas da to ne samo da nije patriotski, nego je antiustavno i antidržavno djelovanje koje spada u domenu krivične odgovornosti. Na tom putu negiranja temeljnih i natkrovljujućih načela Ustava vlastite države, na žalost, niste usamljeni, jer je unitaristička agenda s bošnjačkom bazom, bosanskom nadgradnjom i građanskom fasadom dominantan politički narativ većine stranaka, udruga i angažiranih pojedinaca u Sarajevu. Minimum koji mi u IDPI-u možemo napraviti je sustavno se truditi da zajedno s njima, u cjelokupnoj europskoj i svjetskoj javnosti, budete nedvojbeno prepoznati kao društveni i politički akteri koji s pozicija unitarističkog hegemonizma djeluju antiustavno i antidemokratski.

U ime Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar,

Milan Sitarski

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer