Serija o NDH izašla iz HRT-ovog bunkera: Trijumf hrvatskog televizijskog dokumentarizma

Seriju “NDH” godinama su pratile kontroverze, i to u trenutku kada ju zapravo niko nije vidio osim uskog kruga ljudi. HRT je godinama odgađao njeno emitiranje, kako se nagađalo, iz razloga što su naručili pa dobili proizvod koji nisu htjeli vidjeti te je “vodič o ustašama za neznalice” završio u bunkeru, kako se to nekad govorilo za filmove koji su u Jugoslaviji postali predmetom cenzure.

Želja da se napravi kvalitetan proizvod, i donekle pritisak javnosti, rezultirala je domaćim dokumentarnim serijalom kakavog na HRT-u još nismo vidjeli.

Govori o razlozima nastanka ustaškog pokreta i okolnostima koje su dovele do najmračnijeg trenutka hrvatske historije – uspostave Nezavisne Države Hrvatske, a slike koje se nižu u ovom dokumentarnom serijalu donose bogatu arhivsku građu, koja svjedoči o jednom vremenu uprkos hiljadama riječi ispisanih o njemu.

Slikopis, uljudba i poglavnik

Hrvoje Klasić najavljuje sadržaj svake epizode, a potom nas s današnjih lokacija pretapanjem odvodi u crno-bijeli svijet arhivskih trenutaka, koji su se odigrali baš tu gdje Klasić stoji danas.

U prvoj epizodi naslovljenoj s “Između dva atentata” objašnjava razloge nastanka ustaškog pokreta i vojno-političkim okolnostima koje su mu išle u prilog, atentatu na lidera Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića i jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseilleu 1934. godine.

Narativni tok serije je kompleksan i potrebna je pažnja da se uhvati nit koju plete priča historičara o činjenicama koje su dovele do nekih od prijelomnih trenutaka prošlosti Kraljevine SHS.

Možda i opsežnije nego što to trpi forma televizijskog dokumentarizma, ali u svakom slučaju ne ostavlja prostor za bilo kakve dileme oko toga da je iz najvećeg siromaštva i ruralnih dijelova zemlje tada regrutirana rulja koja nije imala ništa drugo osim nacionalnog uporišta i kojom je bilo lako manipulirati.

Ante Pavelić, rođen u Bradini pored Konjica, “Mussolinijev čovjek za specijalne zadatke” i ustaški poglavnik ne dominira u prvoj epizodi dokumentarnog serijala “NDH”, ali je jasno kako okolnosti u Kraljevini SHS, kojima se upravljalo iz emigracije, stvaraju savršen teren za njegov dolazak.

On je bio čovjek koji će provoditi nacističku politiku i uspostaviti državu u kojoj će Židovi, Srbi i Romi završavati u koncentracionim logorima Jasenovac i Stara Gradiška.

Poglavnik je ustao upamćen i po inzistiranju na kreiranju jezične politike, pa je hrvatska riječ za kulturu u NDH bila uljudba, a film slikopis.

Sve, naravno, u svrhu umjetnog stvaranja razlika u odnosu na tuđice i riječi iz srpskog jezika.

Na osnovu prve epizode je rano govoriti kako će sve skupa izgledati u preostalih 11 epizoda, ali je jasno da hrvatski javni televizijski servis sada predstavlja liberalaniji uvid u najmračniji dio povijesti države čijim građanima služi.

O karakteru ustaške države NDH i logoru Jasenovac nema nikakvih neslaganja među povjesničarima, koji su participirali u kreiranju ovog serijala. Slijede epizode tematski vezane za period proglašenja NDH, a zatim i epizode posvećene kompleksnom odnosu ustaškog režima i crkve na čijem čelu je tada bio Alojzije Stepinac.

Serija je snimljena na brojnim lokacijama, među kojima su najzanimljivije scene one zabilježene u Vatikanu, Bleiburgu i Jasenovcu.

Nešto slično se ove godine dogodilo i s RTS-om (Radio-televizijom Srbije), koja nas je iznenadila emitiranjem igrane serije o posljednjih 48 sati na slobodi balkanskog kasapina Slobodana Miloševića “Porodica”.

Neovisno o tome  radi li se o lažnom revizionizmu ili ne, želja regionalne publike da raskrsti s lošom prošlošću može za početak biti zadovoljena time da javne televizije raskrste s mlakim i lošim programima koje proizvode novcem građana.

Naravno ovako nešto očekivati od televizijskog Sarajeva nesuvislo je. U tom gradu TV kuće nemaju snage snimiti niti dobar prilog o genocidu Turaka nad Armencima, a kamo li raskrstiti s Alijinom ostavštinom ili pak snimiti film o “zaslugama i doprinosu” Bošnjaka u NDH