Published On: Pon, svi 2nd, 2022

Selak Raspudić o Banožiću i Milanoviću: Pitanje je tko je Staljin, a tko Trocki

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić poručila je u N1 Studiju uživo da će tek nakon što vidi prijedlog izmjena za smanjenje ovlasti predsjedniku RH, koji je jučer najavio ministar obrane Mario Banožić, odlučiti hoće li to podržati ili ne.

“Neozbiljno bi bilo da načelno komentiram prije nego što vidim same izmjene. Činjenica je da imamo loše zakonodavstvo i neusklađene ovlasti, ali prvo trebamo vidjeti o kakvim se izmjenama radi”, obrazložila je Selak Raspudić, kritizirajući krojenje zakona prema simpatijama. “Zakoni se kroje da bi ostali, a ne zbog pojedinaca”, dodala je.

Smatra da zakoni trebaju biti napisani nedvosmisleno. “Jedan od najvećih problema u RH je zakonodavni okvir. Mi u četiri godine izmijenimo toliko zakona koliko ih uopće imamo, odnosno jednom godišnje mijenjamo zakone koje smo prethodno donijeli”, kazala je.

“Banožić je u kontradikciji sam sa sobom”

Osvrćući se na izjavu ministra Marija Banožića koji je danas kazao da nije spominjao izmjene nego samo Zakon koji je donio Zoran Milanović i kojim su 2013. smanjene ovlasti predsjednika, Selak Raspudić je kazala da uopće nije siguran o čemu govori.

“Ne zna koje su ovlasti predsjednika u zakonodavnom procesu. Istodobno, govori o poštivanju procedure koja je protuzakonita. Ako nešto poštujete, ne možete biti protuzakoniti. U kontradikciji je sam sa sobom. Neozbiljno je da kada imamo neke nedorečenosti u Zakonu o obrani, on ne može izaći s konkretnim prijedlozima”, rekla je.

“Vidimo da im je draže svađati se tko je Staljin, a tko Trocki, s obzirom na to da se očito međusobno brišu s fotografija i ostalih službenih događanja, što je bila ustaljena praksa u SSSR-u. Ovdje je samo pitanje tko je Staljin, a tko Trocki”, dodala je.

Interesi Hrvata u BiH

Kaže da je Plenkovićeva agenda o problemima Hrvata u BiH samo deklarativna jer u praksi se nije promijenilo ništa. “Doći novi izborni ciklus, a Hrvati u BiH i dalje neće postojati kao politička bića koja su uspjela izabrati svog predstavnika”, rekla je.

Istaknula je da su mnoge druge zemlje u prošlosti koristile veto za svoje interese, dok Hrvatska nije niti jednom do sada.

“Ljudi uvijek provode strateške interese s onim što je agenda EU da bi se izborili za svoje interese. To zvuči radikalno. Ja nisam osoba koja je tako promiješala karte”, kazala je Selak Raspudić, dodajući da bi ona prvo pokušala s tihom diplomacijom, a kada bi iscrpila sve druge opcije onda bi pokušali i s ovime.

guest
2 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Anonimac
Anonimac
21 dana prije

dakle, poddli englezi su imali bolna povijesna iskustva sa ovim. IMAJU LI HRVATI MOZGA I DAMMU, PITANJE JE SAD!!! >> Gradanski neposluh je aktivna neposlušnost gradana prema provedbi zakona ili naredbi organa sluzbene vlasti (ili okupatorske sile) ne koristeci fizicko nasilje. 
Gradanski neposluh oznacava uglavnom, ali ne uvijek i nenasilni otpor[1] primarno kao sredstvo za izražavanje svojih pogleda.
Osoba koja cini gradanski neposluh svjesno preuzima rizik na sebe biti kažnjen za svoje postupke. Sporno je li gradanski neposluh mora nužno biti nenasilan, jer je pojam nasilja ovisi o definiciji nasilja.
Gradanski je neposluh korišten kod nekoliko nenasilnih pokreta otpora u Indiji (Gandhi, tijekom borbe za neovisnost od britanske kolonijalne dominacije) u Južnoj Africi protiv apartheida, u americkoj borbi za ljudska prava i antiratni pokreti širom svijeta. Jedan od prvih slucajeva masovnog gradanskog neposluha bila je Egipatska revolucija protiv britanske okupacije u 1919. godini.
Americki pisac Henry David Thoreau je opisao motive takvog ponašanja u svom eseju 1849. Gradanski neposluh (originalni naslov “Resistance to Government (1849)”).

eagle
eagle
21 dana prije

jel ga mala primila od bruce leea