U dosadašnjoj proceduri provjere i ovjere kandidata što za Dom naroda Parlamenta FBiH, što za Vijeće naroda Republike Srpske, Središnje izborno povjerenstvo BiH u četiri slučaja je odbilo predložene kandidatske liste, jer su određeni kandidati na njima zarad eventualnog izbora na funkciju izaslanika u Domu naroda ili Vijeću naroda, promijenili svoju nacionalnost u odnosu na izjašnjenje na proteklim lokalnim izborima 2012. godine.
Ti preletači iz nacionalnosti su Ognjen Janjić, koji se za lokalne izbore 2012. izjasnio kao Srbin, a sad je bio predložen u Vijeće naroda RS-a kao Hrvat, zatim Dejan Kurtinović koji je predložen kao kandidat iz reda Ostalih za Vijeće naroda RS-a, a na lokalnim izborima 2012. se izjašnjavao kao Srbin. Odbijena je i lista za izbor kandidata iz reda hrvatskog naroda za Dom naroda Parlamenta FBiH iz BPK-a, jer se na njoj nalazio Muamer Omanović koji se na općim izborima 2010. izjasnio kao Bošnjak, a nije ovjerena ni lista kandidata za izbor delegata iz reda ostalih za Dom naroda Parlamenta FBiH iz ZDK-a na kojoj je bio Edhem Fejzić koji se na lokalnim izborima 2012. izjasnio kao Bošnjak.
Na ovakve odluke SIP-a postoji pravo žalbe Apelacijskom odjelu Suda BiH, pojašnjeno je iz SIP-a.
Za očekivati je da SIP zbog istog problema odbije i listu kandidata iz reda Srba za Dom naroda iz Sarajevskog kantona, jer je izvjesno da će se na njoj, između ostalih naći i Haris Pleho i Nedim Bjelak, koji se sad izjašnjavaju kao Srbi, a koji su se bili drugačije nacionalno izjasnili na lokalnim izborima 2012, piše sarajevsko Oslobođenje.. Plehi je SIP prije dva dana utvrdio prestanak mandata u Općinskom vijeću Novi Grad Sarajevo i u Gradskom vijeću Grada Sarajeva gdje je “nastupao” kao pripadnik ostalih.
– SIP vrši provjere u smislu je li predloženi kandidati ispunjavaju zakonom propisane uvjete da budu kandidati za Dom naroda, a, između ostalog, provjerava se i njihovo nacionalno opredjeljenje, rečeno je „Oslobođenju“ u SIP-u.
Pojasnili su da Izborni zakon BiH propisuje da kandidatska lista, između ostalog, sadrži izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih, te da se izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih koristi kao osnov za ostvarivanje prava na izabranu, odnosno imenovanu funkciju, za koju je uvjet izjašnjenje o pripadnosti nekom od naroda i to u izbornom ciklusu za koji je kandidatska lista podnesena.
Bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Vehid Šehić kaže da su slučajevi promjene nacionalnosti zastupnika duboko nemoralan čin i čista zloupotreba ljudskih sloboda i prava.
– Ovo već postaje masovna pojava. Moj stav je jasan: sve se mora uraditi da se spriječi ova vrsta zloupotrebe ljudskog prava i zloupotreba izjašnjavanja. Već dugo se trguje s etničkim izjašnjavanjem i etničko izjašnjavanje je postalo isključivo materijalni interes. Ti slučajevi su bili zabilježeni i 2002. godine na izborima kad su pojedinci mijenjali svoj etnički identitet kako bi ušli u Dom ili Vijeće naroda. Radi se o klasičnoj zloupotrebi ljudskih prava da svatko ima pravo izabrati svoj identitet. Međutim, država ima pravo suspendirati određena ljudska prava npr. slobode kretanja kad su neke izvanredne situacije. Neke države poput Švicarske su to riješile tako da se u dva uzastopna izborna ciklusa ne može mijenjati etnička pripadnost. Moramo razmišljati o činjenici da su kod nas općinski izbori odvojeni od općih, te je za mene upitno može li se primjenjivati ova odredba da ako se netko na jedan način izjasnio 2012. na lokalnim, a drugačije 2014. na općim… Ovo su sad bili drugi izbori. Vidjet ćemo šta će reći Sud BiH, a vjerojatno će o tome morati odlučivat i Ustavni sud BiH, kaže Šehić za „Oslobođenje“.
Zbog činjenice da u BiH imamo izbore svake dvije godine i da su svaki poseban izborni ciklus, Šehić izlaz vidi u izmjeni zakonskih propisa na način da se zabrani promjena etničke pripadnosti u četiri uzastopna izborna ciklusa.
– Evidentno su neki spremni da zarad materijalnog trguju i nečim čime ne bi trebalo. U ovim slučajevima SIP je moralno u pravu, ali kad su u pitanju ove stvari, treba mijenjati Izborni zakoni i predložiti izmjene Ustava, kako bi se ova pojava spriječila, kaže Šehić..
Odvjetnik Nedim Ademović ističe da je u određenim slučajevima nacionalno izjašnjavanje bitan politički i pravni faktor.
– Tu se misli, prije svega, na strukturu svih organa javne vlasti gdje je normativno propisan nacionalni sastav. U BiH ne postoje objektivni kriteriji za određivanje nacionalnosti čovjeka. Prema tome, to je stvar subjektivnog stava svakog čovjeka. Naravno, postavlja se pitanje šta u slučaju da određeni nositelj javne vlasti konvertira etničko opredjeljenje isključivo radi obnašanja određene javne funkcije. S moralne strane, to nije prihvatljivo, kaže Ademović za Oslobođenje.
Ipak, kako je rekao, hoće li biti moguće takav potez i pravno osuditi, ovisi od postojanja pravne osnove.
– To je imperativ pravne države! Odluka nadležnog organa da ne prihvati nečije izjašnjenje kao istinsko, mora biti odraz pravičnog postupka u kojem će osoba imati zaštićeno pravo obrane, jer zakon mora zaštiti i mogućnost istinskog konvertiranja. Mnoge države, u kojima javna vlast odražava i nacionalnu, jezičku, religijsku i drugu pluralnost, propisuju često zabrane promjene izjašnjavanja određeni broj godina. Obično se radi o zabrani do 10 godina. To su sasvim legitimne zabrane, jer je javni interes da javna vlast zaista održava nacionalnu strukturu stanovništva, te da se izbjegnu zloupotrebe, smatra Ademović.