SDP-OVA gradska vijećnica iz Splita Aida Batarelo na Facebooku je objavila sliku s prstacima.
Učinila je to 21. lipnja, samo nekoliko dana nakon što je Index objavio i drugi tekst u kojem smo upozorili na štetu koja se čini konzumiranjem prstaca, što je u Hrvatskoj, uostalom, zabranjeno zakonom.
Pozirala s prstacima: “Kako pobjeći od vrućine? Ovako!”
“Kako pobjeći od vrućine? Ovako!” savjetovala je vijećnica Batarelo uz fotografije među kojima je i ona na kojoj nasmiješeno pozira uz posudu punu prstaca.
Da je potpuno svjesna što čini, SDP-ovka je potvrdila odgovarajući na primjedbe svojih Facebook prijatelja koji su je upozorili na zakonske odredbe.
SDP-ova vijećnica o slici na kojoj pozira s prstacima: U drugoj sam zemlji pa je sve ok
“Zakon se odnosi na RH, a budući sam bila u inozemstvu, u zemlji koja ima drugu regulativu, sve je ok”, lakonski je odgovorila Batarelo odgovarajući na komentar ispod svoje objave koju je, nakon objave našeg teksta, obrisala.
SDP-ovka se “domišljato” pozvala na činjenicu da se nalazila u drugoj zemlji, a može se pretpostaviti kako je prstace konzumirala u Bosni i Hercegovini pa je se hrvatski zakoni ne tiču.
“Lukava” SDP-ova vijećnica, jasno je to iz njezina komentara na Facebooku, misli da je “sve ok” ako prstace konzumira u Neumu, iako je jasno da i time pridonosi nemjerljivoj šteti koja se radi konzumacijom te školjke, prenosi Index,hr
Na ovu je činjenicu upozorila i Facebook stranica “Dnevna doza splitskog nereda” koja je javno prozvala SDP-ovku.
Facebook stranica prozvala SDP-ovku
“Čestitamo SDP Split što vam vijećnica sudjeluje u devastiranju podmorja jer eto može se ❤
Isprika da je to bilo u BiH pa je legalno i dalje ne mijenja činjenicu da uništava obalu, kao ni to da se prstaci često švercaju iz RH u BiH jer Neum nema mora koliko prstaca se proda u BiH.
Legalno je puno toga u Hrvatskoj, pa se borimo protiv toga jer je pogrešno. Al eto vidimo da i vaši vole koristit propuste u zakonodavstvu radi glumatanja na društvenim mrežama.
Evo vam lekcije koju je Index održa nedavno jednoj drugoj osobi zbog istog događaja, mogli ste naučit šta iz toga”, stoji u njihovoj objavi koju prenosimo u izvornom obliku.
Jedenjem prstaca čini se golema šteta
U slučaju da je SDP-ovka propustila oba Indexova teksta u kojima smo upozorili na štetu koja se čini jedenjem prstaca, ali i zbog njoj sličnih, još jednom podsjećamo zašto to ne bi trebalo činiti.
O ovom problemu napisano je cijelo mnoštvo tekstova, a mi smo ga saželi u dvije temeljne teze:
1. Jedenjem prstaca čini se golema, trajna, laičkom oku često nevidljiva šteta.
2. Njihova konzumacija nepotreban je, primitivan i barbarski snobizam.
U tu svrhu pripremili smo i dvije infografike koje to jednostavno, a zorno ilustriraju.
Prstaci su zabranjeni iz vrlo dobrog razloga
Prije svega, ponovimo još jednom zašto su prstaci zabranjeni.
Europski prstac (Lithophaga lithophaga) jedan je od najčešćih i najpoznatijih školjkaša u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran. U stijenama plitkih voda sjevernog Jadrana maksimalna gustoća kolonija u kojima žive kreće se oko 1.500 jedinki po četvornom metru. No prosjek je mnogo manji, a raste vrlo sporo, tako da mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno negdje između 18 i 36 godina.
Naši stručnjaci procjenjuju da im je životni vijek između 54 i 80 godina, a maksimalna dužina između 8 i 12 cm. Uglavnom se poslužuju veliki, rijetko manji od 7 cm.
Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili kiselinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.
Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu – od algi do riba
Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav – od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza, itd.
Naš stručnjak dr. sc. Ivan Cvitković, koji je s kolegama o prstacima objavio rad u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature, za Index je objasnio koliku će štetu moru učiniti par gostiju koji pojedu dva tanjura prstaca. Na temelju njegovih informacija sastavili smo donju infografiku. Kao što možete vidjeti, šteta je golema, a traje desetljećima.