Oni koji ne žele ulazak u EU sada će naravno reći: ‘Zašto mi ulazimo u EU kada je napušta tako važna i velika zemlja poput Velike Britanije? Pa nismo ludi. ‘ Tako će zvučati njihova propaganda
Kako će se Brexit odraziti na Balkan i politiku proširenja? Što će biti sa BiH? Hoće li prevagnuti snage koje su protiv europskog puta ?, govori za DW, Christian Schwarz-Schilling, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i bivši medijator koji je posredovao u BiH nakon rata u toj zemlji.
“Težak dan za Europu! Politički potres!”. Ovo su naslovi u njemačkim medijima. Odluka britanskih birača da okrenu leđa EU ozbiljno je uzdrmala Europu. Je li to početak kraja EU?
To će ovisiti od nas samih, od same Europske unije. Na početku nas je bilo samo sedam članica bez Velike Britanije. To je zaista teška situacija i pokazuje da Europa mora promijeniti svoja pravila. Ako sada ne shvatimo da se pravila u EU moraju tako uskladiti da budu više demokratska, odnosno da sami birači iz zemalja članica više utječu na odluke i da se dovede u ravnotežu podjela vlasti između zakonodavnog razine, Europskog parlamenta i Europske komisije, onda bi to mogao biti kraj zajedničke Europe.
Perspektiva učlanjenja u EU je za zemlje Zapadnog Balkana faktor političke stabilnosti. U kojoj mjeri će Brexit imati posljedice po Balkan, a posebno po BiH?
To će učlanjenje ovih zemalja u EU dovesti u veliko iskušenje. Oni koji ne žele ulazak u EU sada će naravno reći: ‘Zašto mi ulazimo u EU kada je napušta tako važna i velika zemlja poput Velike Britanije? Pa nismo ludi. ‘ Tako će zvučati njihova propaganda. S tim moramo računati i puno jasnije gledati na našu odgovornost prema tim zemljama. Upravo na Kosovu iu BiH, u kojima smo snažno intervenirali, može nastati najveći mogući kaos.
Analitičari u BiH kažu kako EU sve više liči na BiH. Kako vi gledate na to usporedba?
Ja sam to spominjao ranije u intervjuima. Naime, da je na dnevnom redu manje europeizacija Balkana a više balkanizacija Europe. I ovo što imamo sada je rezultat toga.
U BiH se sada svi pitanju kakva je sudbina njemačko-engleske inicijative za stabilnost ove zemlje i hoće li Brexit imati posljedice po tu inicijativu?
Sigurno je da hoće. Sada je već jasno da je koncentriranje na čisto ekonomska i socijalna pitanja uzaludno, kada Ustav BiH daje mogućnost da jedan narod uloži veto na bilo koju odluku. To znači da sustav na kojem počiva BiH nije nosiv, da je neodrživ. Mi smo imali mogućnost da djelujemo i da skupa s Bosancima i Hercegovcima postavimo na noge razumnu ustavnu regulativu. Ali mi smo sve mogućnosti takve vrste isključili i rekli: “Neka oni to sami urade!”, Iako smo mi, kao države potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma, same prouzročile taj kaos.
Što se sada može uraditi kako bi se stabilizirala EU?
U svakom slučaju ne treba nam nikakav hektični aktivizam. Moramo sagledati i razmotriti sve razloge za propast zajedničke europske opcije u EU i tek onda djelovati. Posebno kada se radi o zemlji kao što je BiH, koja je organizirana po Daytonskom Ustavu i čiji je izborni modus još 2008. godine proglašen ilegalnim – što se zbog neprovedbe odluke Sejdić-Finci ni do danas nije promijenilo. Pitam se gdje je sada EU da djeluje? Ranije smo u BiH imali NATO, pa smo rekli, to ćemo sada sve raditi iz Bruxellesa. S kakvim rezultatom? Gdje je sada Europa? Ako nastavimo ovako onda će zaista velika ideja zajedničke Europe, nastala kao posljedica 2. svjetskog rata, ostati epoha u povijesti koja je donijela ogroman procvat i koja se sada, zahvaljujući sitničavim, negativnim čimbenicima, urušava.
Britanci u OHR-u i putem PIC-a s drugim zemljama sudjeluju u kreiranju politike međunarodne zajednice prema BiH. Da li se Brexitom tu nešto mijenja?
Ništa se ne mijenja. Velika Britanija je zemlja članica PIC-a (Odbor za implementaciju mira u BiH) i po tom pitanju djeluje neovisno od EU. Sada bi se, nakon Brexita, moglo čak dogoditi da Velika Britanije zauzme oštriji kurs i da snažnije provodi inicijative po određenim europskim pitanjima nego što je to ranije bio slučaj, pošto se ne može pouzdati u EU. Gledajući s tog stanovišta, to bi moglo imati pozitivan efekt u pogledu situacije na Balkanu.
Čini se da se mnogi Britanci boje snažne Njemačke u EU, posebno u kontekstu prošlosti i dva svjetska rata, te da je i to utjecalo na Brexit. Kako vi na to gledate?
To je očito činjenica, iako se Njemačka zaista trudila da svoju jaku poziciju ne zastupa s primjesama arogancije. Da li se sada trebamo ispričavati što smo vrijedni, imamo uspješnu privredu i dobro vodimo ekonomsku politiku? To je dovelo do toga da Europa kao gospodarska sile preuzme inicijativu – upravo zato što se Njemačka pokazala kao takva i što je solidarnost s drugim zemljama, članicama EU, stalno stavljala u prvi plan. Sada je pitanje hoće li nam naše vlastito stanovništvo oduzeti mandat ako ne promijenimo pravila?
Kada bi se iu Njemačkoj, kao što se dogodilo u Velikoj Britaniji, proširila teza da je bolje da ostanemo sami jer se ne moramo brinuti o financijskoj krizi i nizu drugih pitanja, to bi predstavljalo ogromnu opasnost i odvelo bi nas na koban put. Ali vjerujem da do toga neće doći. Sada je samo pitanje kako da održimo Europsku uniju ostati faktor stabilnosti.