Published On: Ned, velj 7th, 2021

Schwarz-Schilling je ovo stvarno izjavio: “Mostar nije slijedio Sarajevo, sve je ostalo kako jest”

Zahvaljujući OHR-u Mostar nije dobio PDV 2.0 i tako godinama uživao na plećima drugih gradova u BIH. A upravo je taj 2.0 u PDV-u u doba Shillingovih ptethodnika dobilo Sarajevo.

No što je dobio Mostar od OHR-a? Govanca iz OHR-a Mostaru su nametnula neustavan Statut a potom umiranje dugo preko 10 godina.

Jedno od tih malih govanaca. Shilling ima tako obraza reći “Mostar se nije ugledao na Sarajevo”.

Onoga ti Boga. Koja ligavost povikat će antifašisti. A i fašisti Mostara.

Molimo Leksikografski zavod Musa Ćazim Ćatić sa sjedištem u Mostar da unese novi idiom u hercegovski rječnik:

Shwartz Shilling  – iliti po hercegovački – jedinična mjera ljigavosti.

 

Od posljednje sjednice Gradskog vijeća Mostara, prve nakon devet godina, puno se očekivalo. Ali, gradonačelnik još nije izabran a i stare svađe između dvije vodeće nacionalne stranke su nastavljene.

Novoizabrani vijećnici u petak su održali prvu konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća (GV) Mostara. Ipak, obistinilo se ono što su brojni analitičari najavljivali – nisu dospjeli dalje od izbora novog predsjednika i dva zamjenika predsjednika Gradskog vijeća i prvog kruga izbora gradonačelnika Mostara. Tu je ponovno „zapelo”, piše Deutsche Welle.

Još jedna „sapunica” oko izbora gradonačelnika Mostara?

Da bi novi gradonačelnik Mostara bio izabran, po Statutu Grada Mostara, potrebna je potpora dvije trećine vijećnika. Međutim, od tri kandidata, dr. Zlatka Guzina ispred „Koalicije za Mostar” predvođene najjačom bošnjačkom strankom SDA, potom dr. Marija Kordića kandidata HDZ-a BiH, te Irme Baralija, kandidatkinje građanske koalicije „BH blok”, već u prvom krugu glasanja bilo je jasno da je za građansku gradonačelnicu još prerano u Mostaru. Za nju je glasalo tek 5 od 35 vijećnika, a čak joj ni pojedini vijećnici iz njene koalicije nisu dali glas.

Rezultat 11:14 glasova u korist kandidata HDZ-a te naprasno traženje vijećnika SDA za prekid sjednice zbog stranačkih konzultacija i u konačnici odlazak sa sjednice i njen prekid i prolongiranje za 12. veljače, čini se, dobar je put za još jednu “sapunicu” oko izbora gradonačelnika Mostara u kojem glavni akteri nisu kandidati nego dvije najjače nacionalne strane u Mostaru.

Za podsjetiti je da se nakon izbora 2008. godine gradonačelnik Mostara neuspješno birao gotovo godinu dana, a konačno izabrao tek natpolovičnim brojem glasova i intervencijom visokog predstavnika Valentina Inzka koji je odlučio da vijećnici mogu glasati tajno.

“Ostali” i dalje na čekanju

Stoga je veliko pitanje kada će Mostarci imati svoj učinkovit parlament koji će raditi i odlučivati u njihovom interesu, a još veća neizvjesnost je kada će i žitelji ovoga grada koji se izjašnjavaju kao “ostali” moći biti birani na neku od dužnosti u Vijeću. Za “Ostale” u ovom četverogodišnjem sazivu nema mjesta.

“Ostali” je termin koji Gradsko vijeće Mostara još ne prepoznaje jer bi tek trebalo izmijeniti Statut Mostara sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu „Sejdić-Finci” protiv BiH. Time bi se uklonila ova diskriminacija, a “Ostali” kao i vijećnici iz sva tri konstitutivna naroda, mogli formirati svoje klubove i biti birani za predsjednika i zamjenika Vijeća.

“U Mostaru ništa novo”

“U Mostaru ništa novo”, kaže za DW politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić ističući svojevrsnu simbiozu dvije najjače nacionalne stranke, SDA i HDZ-a BiH oko, kako kaže “podjele plijena”.

“Ista situacija se događa i s izborom gradonačelnika. Od samog početka je bilo jasno da će SDA i HDZ zajedno formirati vlast i da će SDA mjesto gradonačelnika prepustiti HDZ-u. Pritom će se pretvarati da se ne slažu ni u čemu, demonstrativno će napuštati sjednice i glumiti razočarenje kada onaj drugi dobije poziciju koju su zajedno dogovorili. To je njihova uigrana predstava”, smatra ova politička analitičarka.

Ona svemu daje i “kavansku dimenziju”.

“Nakon što su Izetbegović i Čović izvaninstitucionalno odlučili da će se u Mostaru održati izbori isto tako će, ovaj put u kavani, odlučiti o daljnjoj sudbini Mostara, o tome tko će biti gradonačelnik i čime će druga strana uzvratiti uslugu. Uzaludno trošimo novac na izbore kad se stranački čelnici sve dogovaraju izvan institucija i neovisno od volje građana, a zastupnici i vijećnici njihovih stranaka samo poslušno potvrđuju već postignute dogovore. Čast izuzecima”, zaključuje Marić.

Svi birali “svoje” – “Ostalo je kako jest”

I za petog, bivšeg, visokog predstavnika u BiH, Christiana Schwarz-Schillinga, moglo bi se kazati da je razočaran viđenim u Mostaru i činjenicom da su, kako kaže, Hrvati i Bošnjaci većinom glasali za svoje etničke skupine.

“U Mostaru nije bilo izbora od 2008., a SDA i HDZ su bili zadovoljni činjenicom da im izbori ne smetaju u njihovoj vladavini. Stanovnici Mostara imali su sjajnu priliku promijeniti situaciju nakon dugih 12 godina, osloboditi se, glasati za druge, nove ljude. Svi smo se nadali da će se dogoditi ono što se dogodilo na lokalnim izborima u Sarajevu ili Banja Luci. No, nažalost, građani Mostara nisu baš iskoristili ove izbore da omoguće promjenu. Hrvati i Bošnjaci većinom su ponovno izabrali svoje etničke skupine i sve je ostalo kako jest”, komentira Schwarz-Schilling za DW.

No, dok iz SDA i HDZ-a puno puta ističu kako se bez njih i njihovog dogovora izbori u Mostaru ne bi niti dogodili, on spominje Baraliju kao osobu bez koje se oni uopće ne bi dogodili.

“Treba dati svoj glas takvim ljudima usmjerenim ka budućnosti, onima koji će raditi za dobrobit svih, a ne samo za sebe. Građanska svijest u Mostaru još izgleda nije dovoljno razvijena da bi se moglo dogoditi ono što je uradilo Sarajevo. Također smatram da sporazum između HDZ-a i SDA nije u tome od neke velike pomoći i dobar putokaz ka boljoj budućnosti. Ali i to će sve doći vremenom, uvjeren sam”, kaže njemački demokršćanski političar.

Mlade generacije kao jamac života u miru

Ali, dok je Baralija dobila podršku građana za vijećnički mandat, kolega vijećnika iz nacionalnih stranaka, naravno, nije. Međutim, on je, kada je riječ o Mostaru, sebi dopustio i malo optimizma.

“Kada bi se dobrobit ljudi stavila ispred uskih stranačkih interesa, u cijeloj BiH, ne samo u Mostaru bi se živio normalan, lijep život vrijedan čovjeka. Ali to se gradi samo daljnjim razvojem demokracije, građanske svijesti, stalnim obrazovanjem, učvršćivanjem vladavine zakona. Za ovo će očito trebati vremena. Preduvjeti za promjenu vlasti u Mostaru su nažalost još uvijek klimavih nogu. Ipak, dugoročno, građani će doći do istog zaključka i poduzeti korake prema većim građanskim slobodama i boljem životu. Ali još uvijek nema zajedništva i to nije slučaj samo u Mostaru. Kad mlada generacija dođe na vlast i neopterećeni političari dođu na vodeće pozicije, kad se ne bude glasalo prema etničkom ključu, tada postaje moguć istinski, zajednički život u miru.”, zaključuje Schwarz-Schilling.

Kompromis i dijalog kao zalog za budućnost

Ipak, Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu za DW komentira kako je pojavom i jačanjem građanske opcije u Mostaru kod građana ojačala svijest od nacionalne blokade i širenje straha od tobožnje dominantnosti jednog naroda nad drugim, dok iza kulisa grade godinama istu interesnu politiku i blokiraju razvoj grada”.

“U Mostaru su se nagomilali problemi koji se ne mogu rješavati po nacionalnom ključu nego su potrebne ideje i argumenti svih kako bi profunkcionirale institucije u korist svih građana Mostara i u isto vrijeme rješavali nagomilane probleme u funkcionalnosti javnih ustanova, infrastrukture, gradske čistoće, obrazovanja, i što je najbitnije, stvaranje klime da bi se uspješno poduzetništvo moglo razvijati, što je temelj napretka svih građana”, ističe ovaj zastupnik Bundestaga.

On, unatoč svemu, spominje riječi kompromis i dijalog.

“Raduje me što se među građanima Mostara širi svijest da samo zajedno mogu krenuti korak dalje s činjenicom da ni jedna strana neće postići stopostotni cilj, ali će dijalogom i kompromisom, iznaći rješenje s kojim će moći svi bolje živjeti i time osigurati prijeko potreban mir”, zaključuje Juratović.


uskrs ephzhb