Published On: Čet, stu 17th, 2016

SASTANAK DUŽNOSNIKA Herceg-Bosne: Bila i ostala inspiracija starih, a obveza mladih hrvatskih političara

Povodom 25 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, danas je u Mostaru održano okupljanje nekadašnjih dužnosnika u Vladi. Ovo je prvi put da se nekadašnjiministri u Vladi HZ HB okupljaju s najavom da isto preraste u tradiciju.
Svojevrsnom sjednicom predsjedao je Vladimir Šoljić, nekadašnji ministar energetike, industrije i rudarstva HZ H-Bi bivši ministar obrane HR Herceg-Bosne, drugi po redu predsjednik Federacije BiH, dopredsjedavajućeg u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a danas predsjednik udruženja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koje nema državotvorne ingerencije i čiji je cilj povezati Hrvate u BiH i iz dijaspore u zajednički artikulirane nacionalne interese.
Šoljić ne naglasio kako mu ni do danas nije jasno zbog čega je stavljena pogrešna slika o H-B jer, kako je kazao, kada se zna da bez Herceg-Bosne i Hrvata ne bi bilo ni BiH.
“Da pojasnim, Hrvati su ti koji su imali presudnu ulogu na Skupštini tijekom donošenja odluke o neovisnoj BiH, Hrvati su imali presudnu ulogu u referendumu kada su u najvećem broju i u najvećem postotku glasovali za BiH i treće, Hrvati su stali u obranu i obranili BiH. Časno smo obnašali svoje dužnosti prije, tijekom i nakon rata, i nije mi jasna negativna slika o Herceg-Bosni i kome to treba”, kazao je Šoljić.
Zašto je organizirana HZ H-B, Šoljić je pojansio: “To je bila potreba u ratu da se organizira narod. Samo ću kratko kazati: nakon napada na Ravno, ono je napadnuto, srušeno, stanovnici ubijeni i prognani. Reakcija lade BiH bila je – nula. Predsjednik Predsjedništva BiH je kazao da ‘to nije naš rat’, drugim riječima, Hrvati, branite se kako znate. Što smo trebali? Da Ravno bude i Ljubuški i ostala mjesta? Utemeljili smo Herceg-Bosnu, organizirali se, obranili se i što tu ima sporno?”.
Šoljić je kazao da je današnje okupljanje nekadašnjih dužnosnika Herceg- Bosne apsolutno neformalni skup.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o logorima, Šoljić je kazao:”Kada se govori o logorima, upitao biazlike među logorima u Bugojnu i Mostaru? U bošnjačkoj politici i medijima logori se zovu sabirni cenat, a iz njega je nestalo i ubijeno više ljudi nego u Mostaru. Prema tome, to je paralela – niti je dobar logor u Bugojnu, a niti u Mostaru i osuđujem sve zločine i sve logore”.
Govoreći o tadašnjem vremenu, nekadašnji predsjednik jedinstvene vlade u Travniku, a kasnije dopredsjednik Vlade H-B i ministar financija, drago Bilandžija, kazao je da je u Travniku pokušao učiniti sve da ne dođe do sukoba Bošnjaka i
“Ali, dok smo mi imali sjednicu meni su provalili u stan, istjerali suprugu i djecu. Ali, bez obzira na to, nastavio sam se ponašati odgovorno i ljudski i politički, Kada sam izabran za dopredsjednika Vlade H-B i ministra financija, da samo podsjetim, u svakom našem dokumentu piše Bosna i Hercegovina, a u nastavku institucije BiH. Posebno ono što je važno kazati je da, gdje god su bile institucije H-B, uključujući HVO, obranjen je Hrvatski narod u BiH i sačuvana njihova opstojnost. Radilo se na temelju zakona i propisa i da podsjetim, u Daytonskom mirovnom sporazumu je eksplicitno navedeno da su na snazi svi aranžmani H-B koji su tada zatečeni”, zaključio je on.
 

Je li Herceg-Bosna politička realnost?
Odgovarajući na pitanje novinara je li Herceg-Bosna politička realnost, Božo Ljubić, kao jedan od bivših dužnosnika i aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru je kazao: “S obzirom da je stanje u kojem se nalazi BiH, nekoherentno uređenje, nefunkcionalnost, zastoj na svim segmentima, neravnoprvna pozicija hrvatskog naroda, smatram da su ideje i koncepti na kojima se zasnivala Hrvatska zajednica Herceg-Bosna danas vrlo aktualni. S druge strane, a kao dužnosnik u Vladi HR H-B, želim naglasiti da je HZ H-B bila legitiman, legalan administrativan aranžman na području gdje su prebivali većinom Hrvati u BiH. Nadalje, HR H-B ostaje trajna inspiracija, zalog i obveza i današnjim i budućim generacijama hrvatskih političara u BiH na planu izradnje države BiH i tri jednakopravna i konstitutivna naroda”.
On je ponovio da se ovaj zaključak temelji na tri argumenta – da su Hrvati najvećim postotkom izglasali neovisnost BiH, da su u okviru HZ H-B i organiziranju HVO-a, prvi stali u obranu BiH te da je HR H-B, kao legitiman i legalan administrativni aranžman, ugrađena u temelje i Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.


“Dakle, ta tri neporeciva argumenta su zalog i obveza budućim generacijama hrvatskih političara da s legitimnim predstavnicima druga dva naroda pristupe izgradnji BiH na načelima Daytona,  kao i načelima Rezolucije Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. koje osuđuju separatističke i centralističke tendencije u BiH, a zagovaraju izgradnju BiH na načelima federalizma, supsidijarnosti, decentralizma i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana BiH. Nadam se da ćemo mi ili oni koji su sutra iza nas, što prije početi, svjesni odgovornosti za sadašnjost i budućnost BiH, početi razgovore o njenom preustroju s ciljem da se izgradi stabilna i uspješna BiH, a sutra i članica EU-a i NATO-a”, zaključio je Ljubić.
 
Inače, okupljanju bivših dužnosnika Herceg-Bosne, između ostalih, nazočili su iIlija Kožulj, Ivan Čuljak, Ile Krezo, Jozo Marić, Mile Akmadžić, Zulfo Robović, Željko Obradović, Drago Bilandžija i drugi.  Neki od dužnosnika, premijer Jadranko Prlić i ministri Bruno Stojić i Valentin Ćorić nalaze u haaškome pritvoru gdje očekuju drugostupanjsku presudu. Na teret im se između ostalog stavlja progon nehrvatskog stanovništva s područja Herceg-Bosne uz tezu ‘udruženog zločinačkog pothvata’, a na okupljanju se čulo i da će se i dlaje zalagati za pravičnu presudu Tribunala u Haagu.
 

(V.S./Republikainfo.com)