Published On: Wed, Feb 6th, 2013

Sarajevska Hagada ne ide u Njujork

SARAJEVO – Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nije odobrila zahtjev muzeja Metropoliten iz Njujorka posuditi židovski rukopis “Sarajevska Hagada” na nekoliko godina.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, smatra da je veliki gubitak ako sarajevska Hagada stoji zaključana i da je nitko ne može vidjeti.
“Umjesto toga, moglo bi je vidjeti milijun posjetilaca”, rekao je Finci za Federalnu TV.
Ta vrijedna knjiga je bila izlagana samo četiri dana u godini u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, koji je nakon 125 godina postojanja zatvoren zbog nedostatka financijskih sredstava.
Zatvaranjem Zemaljskog muzeja onemogućeno je njezino izlaganje javnosti.
Metropolitan muzej iz Njujorka zatražio je od Bosne i Hercegovine da bude domaćin “Sarajevskoj Hagadi” na određeno vrijeme ili dok njezin vlasnik, Zemaljski muzej u Sarajevu, opet ne počne raditi.
“Sarajevska Hagada” je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks iz Španjolske iz 14. vijeka. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, u čijem posjedu se nalazi od 1894. godine.
Ta izuzetna rukopisna knjiga ima 142 lista na pergamentu, a boje su još uvijek postojane i nisu izgubile na svojoj svježini.
U Sarajevo je Hagada došla iz Španjolske pošto su tadašnji kralj Ferdinand i karaljica Izabela, poslije ujedinjenja Aragona i Kastilje, protjerali Židove 1492. godine. U Bosnu je Hagadu donio rabin čija je obitelj rukopis čuvala nekoliko vijekova.
Jedan od potomaka tog rabina, Josef Koen, prodao ju je Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Pokazalo se da sarajevska Hagada po vrijednosti nadmašuje sve do tada poznate primjerke. Ukrašena je minijaturnim slikama u boji koje do sada nigdje više nisu pronađene, pa prema ocijeni međunarodnih stručnjaka predstavlja jedinstveni primjerak u svijetu neprocjenjive vrijednosti.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pri ulasku u Sarajevo, nacisti su na popisu vrijednosti koje su željeli oduzeti imali i Hagadu. Tadašnji kustosi Zemaljskog muzeja rukopis su sakrili u jednu kuću izvan grada, ispod drvenog poda.
Nakon Drugog svjetskog rata sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Samo jednom godišnje pokazivana je javnosti. UN su krajem 1990-ih godina pokrenule inicijativu za njezino očuvanje.
Njemačka vlada platila je 20.000 dolara austrijskom ekspertu koji je radio na restauraciji Hagade, a UN su poklonile 50.000 dolara za opremu sef-sobe u kojoj će biti izložena Hagada. Uz ostale donacije, utrošeno je ukupno 120.000 dolara da bi sarajevska Hagada bila prvi put izložena u javnosti.
Hagadu je od tada u Zemaljskom muzeju BiH čuvalo pet ljudi, a nakon zatvaranja muzeja samo mali broj ljudi zna gdje se Hagada sada nalazi.