Published On: Uto, lip 22nd, 2021

SAMI SE ZAKOPALI? U Bugojnu prije rata živjelo 17 tisuća Hrvata, danas ih je 2500

Lidija Bradara, predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, na nedavnoj je sjednici aktualnom ministru sigurnosti BiH ratnom zapovjedniku Operativne skupine zapad Armije BiH Selmi Cikotiću postavila pitanje gdje su tijela nasilno odvedenih bugojanskih Hrvata koji se godinama vode kao nestali, piše Večernji list BiH.

Susreću ubojice u gradu

U Bugojnu je prije rata, prema popisu stanovništva iz 1991., živjelo gotovo 17.000 Hrvata. U ratu je iz Bugojna protjerano više od 15.000 Hrvata, ostalo ih je tek 900. Danas u Bugojnu živi 2.500 do 3.000 Hrvata. Uz očigledne rezultate etničkog čišćenja Bugojna, koji se najbolje ogledaju usporedimo li prijeratni broj Hrvata s brojem onih koji danas žive u ovom srednjobosanskom gradu, jedan od razloga za to su i nerasvijetljeni ratni zločini nad Hrvatima te činjenica da su mnogi hrvatski povratnici ponovno otišli jer su susretali odgovorne za ubojstva i zločine nad članovima svojih obitelji. Među najtežim ratnim ranama višegodišnja je potraga za tijelima 19 nasilno odvedenih Hrvata iz logora Armije BiH u Bugojnu.

Tek prošle godine u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe u Haagu identificirana su četiri tijela ekshumirana u ljeto prošle godine na Rostovu.

Utvrđeno je kako je riječ o četvorici hrvatskih logoraša koja su u ljeto i jesen 1993. iz više različitih logora Armije BiH u Bugojnu odvedeni u nepoznato.

Budući da ste u ratu obnašali dužnost zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije BiH, u čijoj je odgovornosti bilo i Bugojno, recite što se dogodilo s još 15 hrvatskih logoraša? Uime obitelji nestalih, molim vas da konačno, nakon 28 godina potrage, kažete istinu – pitanje je koje je Bradara uputila Cikotiću. On se oglušio na pitanje uz konstataciju kako za to nema temelja.

Nema osnove da vam kao ministar sigurnosti dam odgovor na to pitanje – kazao je Cikotić. – Vaše tvrdnje da ne znate gdje su tijela 15 hrvatskih logoraša od njih 23 (19 ih se 28 godina vodi  nestalima, 4 tijela pronađena prošle godine) iz bugojanske skupine najbolje demantira ratna prepiska koju ste kao zapovjednik imali s vašim nadređenim zapovjednikom 3. korpusa Enverom Hadžihasanovićem. Tako ste u dopisu od 19. rujna 1993., opisujući stanje u uskopaljskoj dolini, pisali i o zarobljavanju 470 pripadnika HVO-a, među kojima su “23 zatvorenika koja zbog težine počinjenih djela imaju poseban tretman”. Zapovjednik Hadžihasanović isti vam je dan odgovorio kako od vas traži da 23 zarobljenika za koja kažete da im je potreban “poseban tretman” prebacite u Kazneno-popravni zavod u Zenicu gdje bi se on, kako je sam napisao, “natezao s UNPROFOR-om, europskim promatračima, Crvenim križom i ostalim međunarodnim organizacijama oko njihova puštanja”. Kako vi niste proveli ono što je traženo, Hadžihasanović vas ponovno u dopisu od 7. listopada 1993. podsjeća da to učinite.

Ratne prepiske i istina

Ponovno vam skrećemo pozornost da prebacite ona 23 bojovnika HVO-a o kojima ste pisali da su počinili velika zlodjela – navedeno je u dopisu Hadžihasanovića. Uskoro vas se obojicu proziva zbog neispunjavanja zapovijedi o prebacivanju zarobljena Hrvata u Zenicu. – Po tom izvješću vidi se kako od 17. rujna do 7. listopada 1993. zarobljena 23 Hrvata nisu stigla u KPZ Zenica, a za to su odgovorna dvojica zapovjednika – Selmo Cikotić i Enver Hadžihasanović – stoji u posebnom izvješću Armije BiH koje je dio dokumentacije koju je Haag ustupio bh. pravosuđu. Još jednom vas molim da obiteljima i javnosti kažete gdje su tijela kako bi ih konačno mogli dostojno pokopati – bila je uporna Bradara. Cikotić nije odgovorio i tako nastavio šutnju o sudbini nestalih Hrvata dugu gotovo tri desetljeća.

guest
nije obvezno
0 Komentari
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x