Američki predsjednik Joe Biden podržava politiku “otvorenih vrata” NATO-a, uključujući planove Finske da se prijavi za pridruživanje savezu.

To je izjavila glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki tijekom brifinga.

Tako je odgovorila na pitanja o ulasku finske strane u blok i smatra li američki predsjednik daljnje širenje NATO-a učinkovitim korakom za prevladavanje sigurnosnih izazova koji navodno dolaze iz Rusije ili “potencijalno provokativnom mjerom”.

“Predsjednik podržava politiku otvorenih vrata NATO-a, podržava one koji se žele pridružiti, podnose zahtjev za pridruživanje alijansi, a također podržava ulogu NATO-a u donošenju relevantnih odluka”, rekla je Psaki.

Također je kazala kako Sjedinjene Države podržavaju politiku NATO-a prema onima “koji su zainteresirani za mogućnost pridruživanja savezu, koji tome teže i ispunjavaju kriterije za ulazak”.

“I definitivno podržavamo svaku odluku finskih čelnika i drugih stranaka da podnesu odgovarajuću prijavu”, naglasila je glasnogovornica Bijele kuće.

U međuvremenu, Pentagon je istaknuo da je u svjetlu potencijalnog ulaska Finske i Švedske u NATO u budućnosti, Washington spreman dublje razgovarati o obrambenim potrebama dviju zemalja.

Tako je glasnogovornik američkog ministarstva obrane John Kirby tijekom brifinga odgovorio na pitanje o mogućnosti davanja sigurnosnih jamstava tim državama.

“Redovno komuniciramo s obje zemlje. Imamo izvrsna obrambena partnerstva sa Švedskom i Finskom. I uvjereni smo da će nam, ako stvari krenu u ovom smjeru, naš bliski odnos na razini oružanih snaga, možda, omogućiti da prijeđemo na temeljitiju raspravu o njihovim obrambenim potrebama”, rekao je Kirby.

U međuvremenu, američki saveznici u NATO-u izražavaju različita mišljenja o ulasku Finske i Švedske u blok.

  • Tako je njemački kancelar Olaf Scholz poručio da će podržati ove dvije zemlje ako odluče postati dio saveza.
  • Istodobno, hrvatski predsjednik Zoran Milanović zaprijetio je vetom na članstvo Finske i Švedske u NATO-u.
  • “Neće donijeti dodatnu sigurnost”

Podsjetimo, o namjeri Finske i Švedske da se priključe NATO-u ovog ljeta izvijestio je britanski list The Times 11. travnja, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike. Kako je navedeno, relevantnu prijavu u lipnju će prvo podnijeti Helsinki, a zatim će sličan korak poduzeti Stockholm.

U članku se također navodi da će članstvo ovih dviju država u NATO-u proširiti sposobnosti bloka, prvenstveno u obavještajnoj sferi i u smislu jačanja zračnih snaga.

Kako je istog dana navedeno u Kremlju, daljnje širenje Sjevernoatlantskog saveza “neće donijeti dodatnu sigurnost europskom kontinentu”.

“Mi smo više puta govorili da je sam savez prije alat naoštren za konfrontaciju, to nije savez koji osigurava mir i stabilnost”, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Sljedećeg dana finska publikacija Iltalehti objavila je intervju s finskom premijerkom Sannom Marin, koja je rekla da će sa švedskom kolegicom Magdalenom Andersson razgovarati o rasporedu i procesima za članstvo u NATO-u na sastanku u Stockholmu 13. travnja.

Nakon tih razgovora, press služba finske vlade izvijestila je da je Marin Anderssonovoj kazala za sigurnosno izvješće u kojem se procjenjuju posljedice mogućeg članstva Finske u Sjevernoatlantskom savezu.

Marin je 28. travnja najavila da će Finska uskoro odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.

Prema njezinim riječima, trenutna bliska suradnja zemlje s blokom daje joj izvrsnu priliku za pridruživanje, javlja press služba finske vlade.

Istog dana, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će blok prihvatiti Finsku i Švedsku u svoje članstvo “rasprostranjenih ruku” ako podnesu odgovarajuću prijavu.

Prema njegovim riječima, obje zemlje su “vrlo bliski partneri” NATO-a, čije oružane snage “zadovoljavaju standarde” alijanse.

Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je 29. travnja u programu finske televizije MTV da njezina zemlja još nije donijela odluku o ulasku u NATO.

Prema njezinim riječima, rasprava o ovom pitanju u švedskom parlamentu još uvijek traje.

Linde je također rekla da će preliminarni radovi na pristupanju savezu biti gotovi do 13. svibnja.

Prema pisanju lista Ilta-Sanomat, finski predsjednik Sauli Niinistö namjerava objaviti svoj stav o članstvu zemlje u NATO-u najkasnije do 12. svibnja.

Istovremeno, Marin planira izreći svoje mišljenje o sličnom pitanju 14. svibnja, piše list.

Prema Mattiju Vanhanenu, predsjedniku finskog parlamenta, ovo bi se tijelo moglo dogovoriti o odluci da podnese zahtjev za pristupanje Finske NATO-u već 16. svibnja.

“Malo će se dobiti”

Prema riječima Alekseja Podberezkina, ravnatelja Centra za vojno-političke studije MGIMO-a, Bijela kuća svojim izjavama podrške “bilo kakvim” odlukama Finske da se pridruži NATO-u, kao i “sličnim nagovještajima prema Švedskoj”, potvrđuje z agresivan smjer širenja i približavanja NATO saveza ruskim granicama.

“NATO više nije regionalni blok, već globalni vojno-politički savez koji može intervenirati u situaciju bilo gdje u svijetu”, rekao je analitičar u komentaru za RT.

Prema Podberyozkinu, vjerojatni ulazak Finske i Švedske u NATO značit će za Rusiju značajno povećanje zajedničkih granica s blokom.

“Ovdje su od velike važnosti posebice morski putovi. Sjeverni dio Finskog zaljeva i Baltik bit će pod kontrolom NATO-a. Ako se prisjetimo Drugog svjetskog rata, onda je Finska bila ta koja je uspjela zatvoriti Finski zaljev. Ako ova obala postane neprijateljska prema Ruskoj Federaciji, tada je gotovo nemoguće govoriti o daljem povlačenju ruske flote iz Finskog zaljeva na Baltik “, istaknuo je stručnjak.

 

Podberyozkin je dodao da bi uključivanje Finske i Švedske u savez moglo imati izrazito negativan utjecaj na međunarodni sigurnosni sustav.

“To će biti prijetnja svjetskoj stabilnosti i stvoriti dodatnu napetost između Rusije i NATO-a”, rekao je.

Prema politologu Alexanderu Asafovu, Washington i NATO, dajući takve izjave o ulasku Finske i Švedske u blok, djeluju suprotno prijedlozima koje je iznijela Rusija o sigurnosnim jamstvima.

“Ako gledate s gledišta obećanja o neširenju NATO-a na istok, onda je trenutna situacija za Rusku Federaciju vrlo osjetljiva, a savez, kao i Sjedinjene Države, toga su svjesni.

No, hoće li se Finska i Švedska pridružiti bloku, još uvijek nije jasno.

Ako zemlje ipak odluče podnijeti svoje zahtjeve ovog mjeseca, onda se presuda o njima može donijeti već na summitu NATO-a u lipnju u Madridu.

Međutim, Washington će ovdje igrati vodeću ulogu “, rekao je ruski stručnjak u intervjuu za Russia Today.

Kao što je navedeno, zauzvrat, Podberezkin, Sjedinjene Države i NATO već dugo razvijaju odnose s Finskom i Švedskom, postupno “uvlačeći ove dvije zemlje u obrambenu suradnju”.

“Posljednjih godina potpisano je mnogo sporazuma s Fincima i Šveđanima preko SAD-a i saveza.

Konkretno, početkom ožujka blok se dogovorio s Helsinkijem i Stockholmom o jačanju koordinacije i razmjene informacija. Sve je to učinjeno kako bi široka zapadna koalicija izašla iz okvira NATO-a. Savez će nastaviti djelovati u istom duhu, približavajući se granicama Ruske Federacije”, rekao je stručnjak. 

U isto vrijeme, Podberezkin je nazvao “velikim pitanjem” kolika je želja Švedske i Finske da uđu u blok.

“Iako ove zemlje formalno nisu članice NATO-a, nemaju stroge obveze prema bloku za zajedničku obrambenu suradnju i ujedinjenje naoružanja. Švedska i Finska su prilično neovisne i proizvode dobro oružje bez vanjske pomoći. Ako uđu u blok, morat će se osloniti na NATO oružje. I, naravno, odreći će se prednosti svoje politike neutralnosti, a malo će dobiti “, smatra analitičar.

Zauzvrat, kako je Asafov napomenuo, u Švedskoj i Finskoj reakcija društva na inicijative za pristupanje bloku pokazuje da nema jedinstva po tom pitanju.

“Ulaskom u NATO i počevši predstavljati prijetnju sigurnosti Rusije, ove će se zemlje suočiti s krajnje neugodnim posljedicama za sebe.

Moskva će odgovoriti na ovu mjeru

A to će stvoriti više problema za Finsku, budući da je bliža Ruskoj Federaciji, čija će obrambena logika biti promijenjena na temelju mogućeg napada nove članice saveza”, rekao je stručnjak.

Podberyozkin je također rekao da sada “nitko ne prijeti Finskoj i Švedskoj”, pa stoga nije očita svrsishodnost njihovog ulaska u blok.

“Finci i Šveđani to jako dobro razumiju. Tamo su utjecajne snage koje će biti protiv ulaska u NATO”, istaknuo je stručnjak. 

No, Podberezkin smatra da je prilično teško predvidjeti izglede za ulazak Finske i Švedske u NATO.

“U ovim zemljama postoje različite političke snage. Ali ovdje je glavna stvar da će za obje države biti puno više minusa nego plusa od ulaska u blok.Tijekom desetljeća razvili su se prilično dobri  odnosi između Rusije i ovih država, a sve će to biti postavljeno na sasvim drugu osnovu”, zaključio je ruski analitičar, odvrćući Šveđane i Fince od ideje ulaska u NATO.