Published On: Pet, ožu 19th, 2021

Rusija upozorava da će “biti prisiljena reagirati” ako BiH uđe u NATO

Rusko Veleposlanstvo u BiH priopćilo je da je smisao postojanja NATO-a, koji se pretvorio u geopolitički projekt Zapada, borba protiv Rusije, te da će u slučaju praktičnog približavanja BiH i Saveza reagirati na taj neprijateljski korak.

– Pristupanje NATO-u će prinuditi Sarajevo da zauzme stranu u vojno-političkoj konfrontaciji čiju filozofiju Amerikanci, a uslijed njih i NATO, nameću Europi i Rusija će u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO, reagiratii na taj neprijateljski korak – poručili su iz ruskog Veleposlanstva u BiH.

U priopćenju ruskog Veleposlanstva, koje je objavljeno kao reakcija na brojne publikacije koje hvale navodne prednosti članstva BiH u NATO, se podsjeća na dobro poznat stav Rusije o proširenju NATO-a, te napominje da nijedna runda proširenja Saveza nije poboljšala odnose Rusije s novim pristalicama NATO-a, prenosi Srna.

– Sama ekspanzija slabi regionalnu sigurnost i stabilnost, generira psihologiju `država na ratnoj liniji`, stvarajući, u suštini, nove ili pomičući stare linije podjele u Europi, u suprotnosti je s potrebom za pojavom kvalitativno novog sistema kolektivne sigurnosti na kontinentu, koji upravo zahtijeva ujedinjenje napora u borbi protiv novih prijetnji i rizika – dodaje se u priopćenju.

U priopćenju se navodi da je “mehaničko proširenje NATO-a inercija prošlosti, ovjekovječivanje pristupa blokova iz vremena Hladnog rata, koji se odavno završio”, ali da to partneri u Bruxellesu često zaboravljaju.

Iz ruskog Veleposlanstva u BiH su ocijenili da NATO, kako pokazuje praksa, nije u mogućnosti da odgovori na glavnu stvarnu prijetnju suvremenosti – terorizam.

– Štoviše, akcije saveznika u Iraku, pa u Libiji i drugim zemljama regije Bliskog istoka, uključujući Siriju, samo šire ekstremizam i kaos, stvaraju plodno tlo za pojavu novih terorističkih ćelija, čija meta odmazde postaju i države članice bloka – navodi se u priopćenju.

Iz ruskog Veleposlanstva ističu da bi o tome trebalo da porazmisle BiH vlasti, s obzirom na činjenicu da su se neki građani BiH borili u Siriji na strani militanata, a sada se masovno vraćaju u domovinu.

Iz Veleposlanstva su ocijenili da je mit da je NATO struktura koja promovira pomirenje, te doprinosi pronalaženju dodirnih točaka među svojim članicama, a kao primjer su naveli Tursku i Grčku, koje su u permanentnom međusobnom sukobu i čiji se odnosi nimalo nisu poboljšali tijekom članstva u bloku.

Pristupanje NATO-u, napominju, neće automatski popraviti ni socio-ekonomsku situaciju u BiH, na što toliko računaju mnoge pristalice Saveza, te dodaju da željeno članstvo u organizaciji ne podrazumijeva samo korištenje njenih mogućnosti, već i prihvaćanje određenog niza obveza.

– Je li BiH spremna slati svoje mlade ljude u udaljene krajeve planete da ginu za tuđe geopolitičke interese? Znatno povećati svoju vojnu potrošnju umjesto usmjeravanja tih sredstava na rješavanje gorućih problema kojih i bez toga ima dovoljno u BiH? – pitaju iz Veleposlanstva Rusije u BiH.

U priopćenju se navodi da Savez nije uspio adekvatno reagirati ni na širenje pandemije virusa korona, te da nije tajna da su države članice NATO-a među najviše pogođenim na svijetu i da imaju ozbiljne poteškoće u borbi protiv covida 19.

– Suprotno našim zapadnim partnerima, mi ne namećemo izbor vanjskopolitičkih prioriteta. Ali, istovremeno, pozivamo BiH prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve “za” i “protiv”, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju, da pogledaju uspješan primjer dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile NATO-u, kao što su Austrija, Irska, Švicarska, Švedska i Finska – poručuju iz ruskog Veleposlanstva u BiH.

Iz Veleposlanstva Rusije pitaju “je li NATO duševna bolnica koja je stvorena radi liječenja postojećih strahova i fobija”, te koga se BiH boji, pa da joj je potrebna zaštita saveznika u bloku, s obzirom na to da je, prema izjavama, jedna od glavnih teza u korist euroatlantskih integracija BiH, psihološki i emocionalni aspekt.