Bosna i Hercegovina suočava se s velikim izazovima u upravljanju prirodnim resursima, gdje se interesi stranih investitora i političkih elita često stavljaju ispred dobrobiti građana i zaštite okoliša. Na sastanku održanom u Sarajevu, predstavnici organizacija civilnog društva upozorili su na ozbiljne probleme vezane uz eksploataciju mineralnih resursa i nepoštivanje međunarodnih standarda zaštite prirode.
Eksploatacija resursa: Primjeri Ozrena, Majevice i Vareša
Aktivisti su posebno istaknuli planirane projekte eksploatacije nikla i kobalta na Ozrenu te litija na Majevici, koji bi mogli imati katastrofalne posljedice za okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva. Jedan od najočitijih primjera je rudnik u Varešu, u vlasništvu britansko-australske kompanije, gdje se koncesijska naknada od samo 276.900 KM čini smiješno niskom u usporedbi s očekivanim prihodom od 41 milijun KM. Aktivisti su postavili pitanje: „Postoji li igdje u svijetu ovako niska koncesijska naknada?“
Zanemarivanje Aarhuške konvencije
Ekološke organizacije upozorile su na kršenja Aarhuške konvencije, koja garantira pravo lokalnim zajednicama da sudjeluju u odlučivanju o projektima koji utječu na okoliš. Promjene Zakona o detaljnim geološkim istraživanjima u Republici Srpskoj uklonile su mogućnost uključivanja građana u proces donošenja odluka, što predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnih obveza BiH.
Zaostajanje u zaštiti prirode
BiH ima samo 3% zaštićenih područja, dok europski prosjek iznosi 26%. Aktivisti su pozvali Europsku uniju na veći angažman u osiguravanju implementacije ekoloških standarda u BiH, naglašavajući kako domaće vlasti ne pokazuju interes za zaštitu prirode.
Strani investitori i političke podjele
Strane kompanije, prema aktivistima, koriste političke podjele u BiH kako bi osigurale projekte eksploatacije resursa. Time dodatno slabe otpor lokalnih zajednica i otežavaju suradnju među entitetima, što dodatno potkopava povjerenje građana.
Zaključak
„Na jednoj strani imamo građane koji se bore za očuvanje prirode i svojih prava, a na drugoj političke elite i strane investitore koji djeluju u vlastitom interesu,“ zaključili su predstavnici civilnih organizacija. Ovi problemi ukazuju na potrebu za hitnim reformama i osiguravanjem većeg sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od ključne važnosti za okoliš i budućnost zemlje.
wpDiscuz
