Published On: Ned, stu 5th, 2017

Rodna neravnopravnost jedan od uzroka nasilja nad ženama

Nasilje nad ženama je problem oba spola, no često se u društvu shvaća kao problem samo jedne strane, one ženskog dijela društva. Problem svake vrste zlostavljanja žena u današnjem vremenu postaje uobičajena tema koja se poistovjećuje s privatnim stvarima u obitelji. Zbog toga na djelo stupaju razne udruge i organizacije iz cijele regije koje svojim programima pokazuju ženama da nisu same i da imaju gdje otići.

Jedna od takvih organizacija je koalicija specijalističkih ženskih nevladinih organizacija Mreža Žene protiv nasilja koje pružaju individualnu podršku ženama u Srbiji i šire svijest o ovom problemu. „Istraživanja u posljednjih desetak godina u Srbiji pokazala su da svaka druga žena preživi neki oblik psihološkog, dok svaka treća pretrpi fizičko nasilje svog partnera ili člana obitelji. Već sedam godina pratimo i izvještavamo o ubojstvima u ovakvim uvjetima te je u tom vremenskom razdoblju ubijeno oko 225 žena, bilo od člana njihove obitelji ili partnera, a u svakom trećem slučaju nasilje je već bilo prijavljeno nekoj nadležnoj instituciji“, kaže Vedrana Lacmanović, asistentica na projektu Mreža Žene protiv nasilja.

Iako neke žene potraže pomoć, mnogi ih razlozi zaustavljaju od tog koraka. “Neki od najčešćih razloga su strah da će nasilnik povrijediti nju ili njoj bliske osobe, sramota od toga što će ljudi o njoj misliti, osjećaj krivnje, nepovjerenje u institucije, nepoznavanje prava, nedostatak podrške od obitelji, prijatelja i okruženja, dugotrajne zakonske procedure, zbog djece, vjerovanja da će biti bolje i da će se nasilnik promijeniti, financijske nesigurnosti i sl. Na listi razloga je svakako i neodgovarajući institucionalni odgovor na nasilje prema ženama, umanjivanje i negiranje nasilja koje su preživjele, ali ne treba zanemariti ni opću društvenu atmosferu i način medijskog izvještavanja u kojem se često žrtve okrivljuju za nasilje koje su preživjele i gdje umjesto podrške nailaze na osudu i nerazumijevanje”, nastavlja Lacmanović.

Žena se, kako ističe Lacmanović, vraća nasilnom partneru od sedam do 12 puta nakon individualne pomoći. “Ponekad žena ode nakon prvog šamara i nikada se ne vrati nasilniku, ali to u velikoj mjeri zavisi od reakcije institucija kojima se žena obrati kao i podrške koju ima za izlazak iz nasilja. Postoje vrlo pozitivni primjeri, zato neke od žena koje su izašle iz nasilja imaju potrebu podijeliti svoja iskustva i podržati druge žene na putu izlaska iz nasilja”, navodi Lacmanović.

Prema UN Women BiH, odnosno Agenciji Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, nasilje nad djevojčicama, ženama i nasilje u obitelji rezultat su duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa. „Istraživanje o rasprostranjenosti nasilja nad ženama iz 2013. pokazuje da je svaka druga žena u BiH nakon svoje 15. godine iskusila neki oblik nasilja. Nasilje je sveprisutan društveni problem koji pogađa sve populacijske skupine u BiH, a društvene norme su generator nasilja. Ekonomsko osnaživanje igra značajnu ulogu u procesu izlaska iz kruga nasilja jer kod osobe koja je pretrpjela nasilje jača samopouzdanje i pruža osjećaj sigurnosti“, kaže Minja Damjanović, koordinatorica UN Women programa Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja u BiH kroz koji surađuju s nevladinim organizacijama kako bi osigurali preventivne programe i zaštitu za žene.

Sigurnosni fond Ujedinjenih naroda za sprječavanje nasilja nad ženama, odnosno UNTF, dodjeljuje sredstva inicijativama koje svojim radom pokazuju da nasilje nad ženama može biti sistemski primjećeno i u velikoj mjeri spriječeno. UNTF radi sa vladama, nevladinim organizacijama i agencijama Ujedinjenih naroda na prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama, poboljšanju pristupa uslugama te jačanju provedbe zakona, akcijskih planova i politika.

UN Women BiH pruža pomoć izgradnji kapaciteta i unaprjeđenju odgovora policije, Centra za socijalni rad, pristupa sigurnim kućama, pružanja psihosocijalne podrške i preventivnih programa. Oni se sastoje od rada s muškarcima i dječacima i rada na pokretanju razgovora u srednjim školama o uključivanju problema rodno zasnovanog nasilja u obrazovne programe.

Osobe koje su pretrpjele nasilje, ističe Damjanović, ne smiju biti tretirane kao da su isključene iz društva, društvo ima obvezu reagirati na nasilje i utjecati na njegovo sprječavanje. „Uzrok svih vrsta rodno zasnovanog nasilja je rodna neravnopravnost, a samim promoviranjem pozitivnih stavova, mijenjanjem normi i razbijanjem rodnih stereotipa utječemo na rješavanje problema nasilja nad ženama“, smatra Damjanović.

Na sličan način djeluje i lokalna nevladina organizacija Žene BiH iz Mostara koja pomaže uključiti žene u sve sfere života. „Žene s područja cijele Hercegovine najčešće traže pravnu i psihološku pomoć te smještaj u sigurnu kuću. Najčešći oblik nasilja kojem su izložene žene je psihičko nasilje koje se manifestira u obliku verbalne komunikacije kao i kombinirano psihičko i fizičko nasilje”, navodi psihologinja iz Udruženja Žene BiH, Dijana Tadić.

Podrška obitelji, prijatelja i rodbine, smatra Tadić, od velike je važnosti za ženu koja želi izaći iz začaranog kruga nasilja, no patrijarhalno društvo često ne dopušta ljudima suosjećati sa ženama koje imaju takve probleme. „Poboljšanje položaja moguće je osnaživanjem žena u borbi za svoja prava i ekonomsku nezavisnost, zatim kroz stalne aktivnosti neofeministickih pokreta i građanskih inicijativa u kojim će žene stalno ukazivati na svoj položaj, puteve i načine njegovog poboljšanja. Borba za promjenu i poštovanje ljudskih prava stvara prostor za emancipaciju žene u suvremenom društvu”, zaključuje Tadić i time širi snažnu poruku ženama koje žele okrenuti novu stranicu u svom životu.

guest
nije obvezno
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
14.7K
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x