Iako je nakon 4 godine platforme i kaosa koji je ta neustavna Vlada posijala u Federaciji suludo očekivati bilo kakav rezultat na izborima van HNS-a , ljudi okupljeni oko drvarske bukovine čiji interes za profitom nadilazi logiku nacionalnih interesa nadglasali su glasove razuma u 90-ci , prvenstveno glas Bože Ljubića, te traže izlazak iz HNS-a i samostalan izlazak na izbore. Nije im strana niti ideja koaliranja sa Budimirom nakon izbora kojeg su pune 4 godine prozivali za izdaju nacionalnih interesa.
Iako je potez Bože Ljubića oko odbijanja ulaska u Platformu ovu stranku digao u sam vrh političke dosljednosti novo vodstvo stranke na čijem je čelu još uvijek neodlučni Martin Raguž, polako ali sigurno gura stranku u politički zaborav. Izlazak na izbore mimo stranaka koje su odbile sudjelovati u farsi zvanoj Platforma i koketiranje s karikaturom poput Živka Budimira za HDZ1990 moglo bi značiti i pokretanje stečajnog postupka te brisanje s političke scene u BIH. Stranke koje su prevarom hrvatskih birača ušle u Platformu, prvenstveno HSP, koji se u međuvremenu raspao na nekoliko multietničkih bošnjačkih stranaka praktički više ne postoje.
Pitanje je zašto Rimac istu sudbinu želi 90-ci? I jel moguće da ostatak 90-ke smatra da su malo drvarske bukovine i Rimčeva taština iznad principa na kojem je 90 cijelo vrijeme gradio imidž relevantne stranke? I hoće li Raguž Martin konačno zauzeti stav il će ga i dalje tražiti po Mepasu?
Dakako, postoji ogromna odgovornost županijskog odbora HDZBIH za livanjski sukob i neoprostivu koaliciju s Lijanovićima, kao i odgovornost samog vrha HDZBIH koji taj odbor još uvijek nije smjenio. Odveć dugo neposlušne podružnice HDZBIH i HDZ1990 služe kao žarište sukoba među ove dvije glavne članice HNS-a.
Ako se “nacionalni stratezi” u Hrvata posvađaju zbog Rimca i Krište i livanjskog slučaja i ako 4-godišnju priču o strateškom savezu stave na stranu radi toga onda i Hrvatima u BIH treba biti jasno s kakvim neozbiljnim vodstvom vode političku borbu u BIH.
Predsjedništvo HDZ-a 1990. odlučilo je jučer poslati svojevrstan uvjet za nastavak suradnje unutar HNS-a, napose oko eventualnog zajedničkog nastupa s drugim hrvatskim strankama na predstojećim općim izborima, te je na sjednici više sudionika zatražilo od predsjednika Glavnog vijeća HNS-a Bože Ljubića da podnese ostavku i ne sudjeluje u radu toga tijela. Istodobno, Ljubić je snažni zagovornik zajedničkog nastupa na izborima kao skupine jedanaest hrvatskih stranaka iz HNS-a, što je otvoreno iznio kolegama u čemu ga podržava dio kolega, piše Večernji list.
Bolji rezultati
Kako doznajemo, međutim, veći broj članova Predsjedništva HDZ-a 1990., a u tome prednjače Nediljko Rimac, Jozo Ivančević, Boro Krišto, je samo praktično ponovio da ne žele zajedno na izbore, prije svega s HDZ-om BiH. To, pak, uključuje i drugih desetak stranaka HNS-a. Naveli su kako žele samostalno nastupiti, a ne zajedno s HDZ-om BiH, sukladno zaključcima Središnjeg odbora stranke koji je održan u prosincu prošle godine. Kao argument, koji je najčešće korišten za opravdavanje takvih poteza, je bio, prije svega, rasplet u Hercegbosanskoj županiji. Ljubić je istaknuo kako hrvatske stranke trebaju ići na izbore na zajedničkoj listi zbog rješavanja hrvatskog pitanja, tvrdeći da će se u suprotnom otvoriti mogućnost da se na vlast ponovno dovedu nelegitimni politički predstavnici kao što su to bošnjačke stranke napravile u FBiH 2010. godine. U javnosti se već špekulira koje bi se stranke mogle naći u takvom ‘hrvatskom društvu’ zajedno sa strankama Željka Komšića i Živka Budimira. Ljubić je uvjeren, međutim, kako bi se zajedničkom listom HNS-a na izborima ostvario bolji izborni rezultat i dobio veći broj hrvatskih zastupnika. Na to je Rimac ustvrdio kako on neće dopustiti stvaranje jedne stranke i utapanje devedesetke u HDZ BiH. Nakon žešće rasprave Ljubić je, nakon što je iznio svoja stajališta, napustio sjednicu Predsjedništva. Predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž je medijima u stanci sjednice, koja je potrajala više od pet sati, rekao kako ova stranka traži dodatno vrijeme za dogovaranje i reformu HNS-a.
Dolazi na HNS
“Na sjednici Predsjedništva HNS-a izvijestit ću članove da mi zahtijevamo temeljitu reformu HNS-a, da to bude krovna nacionalna institucija koja će biti otvorena ne samo za neke političke stranke, nego za sve koji imaju legitimitet”, rekao je Raguž. O tome ovisi buduća suradnja. “Ovisno o ishodu te reforme s obzirom na naše zahtjeve, ako to ide pozitivnim smjerom, mi ćemo se odrediti oko zajedničkog djelovanja. Ako toga ne bude, mi smo jasno rekli da nastupamo kao samostalan politički subjekt iako nam je želja da izgradimo jednu političku organizaciju poput HNS-a”, dodao je Raguž. Jedna od dvije posljednje sjednice čelništva HNS-a je odgođena na Raguževo traženje, dok na posljednju nije došao kada su čelnici deset stranaka rekli da će zajedno na izbore.