Akademik Sulejman Redžić bio je do zadnjeg dana dosljedan ideji cjelovite BiH, zajedničke domovine svih njenih građana, i nije želio učestvovati u bilo kakvim aktivnostima koje za posljedicu imaju narušavanje ovog stava, kazao je u nedjelju na sesiji Krug 99 generalni sekretar ove asocijacije Adil Kulenović.
Kulenović je govoreći o temi “Biti s vremenom – Sulejman Redžić”, koja je u potpunosti bila posvećena Redžićevom radu i djelovanju, istakao da je taj čvrsti stav dokazao i neuplitanjem u ideju Svjetskog bošnjačkog sabora čiji je krajnji cilj stvaranje posebne bošnjačke države.
“Redžić nije prihvatao da bude član bilo kakvih bošnjačkih kongresa ili akademija koje bi u sebi imale istu poziciju kao i one akademije koje su nastojale da BiH redefiniraju, a Bošnjake svedu na običnu vjersku skupinu”, pojasnio je Kulenović.
Akademik Ljubomir Berberović podsjetio je prisutne akademike, profesore i Redžićeve prijatelje i suradnike da je Redžić bio vrhunski i vodeći ekolog BiH.
“Bio je aktivan učesnik najvećih internacionalnih projekata koji su bili posvećeni rješavanju pitanja od kojih ovisi egzistencija čovječanstva”, istakao je Berberović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac kazao je da je Krug 99 iznimno ožalošćen činjenicom da Redžić više nije s njima.
“Vrijeme koje je proveo na čelu ove Asocijacije obilježio je jakim intelektualnim nastupima i djelovanjima. Izgubili smo mnogo njegovom smrću”, kao i ANU BiH i PMF, zaključio je Repovac.
Poznato je, kazao je prof.dr. Tarik Kupusović, da postoje četiri vrste ljudi: oni koji rade i stvaraju, drugi koji se čude prvima i onome što su stvorili, treći koji gledaju kako se stvara i nalaze mane stvorenom i četvrti koji stalno sanjaju i očekuju od drugih da stvaraju.
“Redžić me je naveo na pomisao da postoji i peta grupa ljudi: oni koji rade i stvaraju, ali i sanjaju i očekuju od drugih da i sami stvaraju”, rekao je Kupusović.
“Redžić nije prihvatao da bude član bilo kakvih bošnjačkih kongresa ili akademija koje bi u sebi imale istu poziciju kao i one akademije koje su nastojale da BiH redefiniraju, a Bošnjake svedu na običnu vjersku skupinu”, pojasnio je Kulenović.
Akademik Ljubomir Berberović podsjetio je prisutne akademike, profesore i Redžićeve prijatelje i suradnike da je Redžić bio vrhunski i vodeći ekolog BiH.
“Bio je aktivan učesnik najvećih internacionalnih projekata koji su bili posvećeni rješavanju pitanja od kojih ovisi egzistencija čovječanstva”, istakao je Berberović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac kazao je da je Krug 99 iznimno ožalošćen činjenicom da Redžić više nije s njima.
“Vrijeme koje je proveo na čelu ove Asocijacije obilježio je jakim intelektualnim nastupima i djelovanjima. Izgubili smo mnogo njegovom smrću”, kao i ANU BiH i PMF, zaključio je Repovac.
Poznato je, kazao je prof.dr. Tarik Kupusović, da postoje četiri vrste ljudi: oni koji rade i stvaraju, drugi koji se čude prvima i onome što su stvorili, treći koji gledaju kako se stvara i nalaze mane stvorenom i četvrti koji stalno sanjaju i očekuju od drugih da stvaraju.
“Redžić me je naveo na pomisao da postoji i peta grupa ljudi: oni koji rade i stvaraju, ali i sanjaju i očekuju od drugih da i sami stvaraju”, rekao je Kupusović.
klix.ba