Njemačka je zatražila od Međunarodnog suda da zabrani prodaju njezinih zgrada u Rimu koje bi se uskoro mogle naći na dražbi – radi plaćanja odštete za nacističke ratne zločine iz doba Drugog svjetskog rata.
Njemačka je UN-ovom Međunarodnom sudu (ICJ) prije nekog vremena podnijela tužbu protiv Italije zbog dugotrajnog spora u vezi s reparacijama iz Drugog svjetskog rata.
Ovo je drugi put da je slučaj dospio pred ovaj najviši sud Ujedinjenih naroda. Međunarodni sud u Hagu je 3. veljače 2012. presudio da talijanski sudovi, koji prihvaćaju tužbe žrtava nacističkih ratnih zločina, krše načelo imuniteta države, obrazložio je tada japanski sudac Hisashi Owada. Prema toj presudi, privatne osobe ne mogu tužiti državu Njemačku pred stranim sudovima.
Presude Međunarodnog suda su obvezujuće i na njih se ne može uložiti žalba. No ovaj sud nema na raspolaganju instrumente za provedbu presuda.
Što je predmet spora?
U svojoj tužbi Njemačka tvrdi da su sudovi u Italiji u više navrata prekršili presudu Međunarodnog suda iz 2012. Talijanskim sudovima je podneseno više od 25 novih odštetnih zahtjeva njemačke države zbog štete nastale nacističkim zločinima za vrijeme Drugog svjetskog rata. U najmanje 15 slučajeva talijanski sudovi su naložili Njemačkoj isplatu štete.
Međunarodni sud je već jednom odlučio da privatne osobe ne mogu tužiti Njemačku pred stranim sudovima
„Italija je prekršila i nastavlja kršiti svoju obvezu da poštuje njemački suvereni imunitet” prijeteći da će oteti i prodati zgrade u vlasništvu njemačke države kako bi se tako platila odšteta na temelju tužbi žrtava nacističkih zločina.
Njemačka vlada se posebno pozvala na odluku talijanskog Ustavnog suda iz 2014. koja dozvoljava „individualne žalbe žrtava ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti protiv suverenih država”. Shodno toj odluci, imunitet države ne vrijedi kada su u pitanju ratni zločini i zločini protiv čovječnosti.
Spor je počeo 2008. tužbom Italije protiv Njemačke
Ovaj slučaj je započeo 2008. kada je Vrhovni sud u Italiji osudio Saveznu Republiku Njemačku na plaćanje ratne odštete i zbog toga htio zaplijeniti njemačku imovinu u Italiji. Presude su se odnosile na zločine počinjene od rujna 1943. do svibnja 1945. tokom njemačke okupacije Italije.
Njemačka je nakon toga krajem 2008. pozvala ICJ da provjeri jesu li te presude talijanskog suda u skladu s međunarodnim pravom.
Savezna vlada je tvrdila da je nakon rata pitanje obeštećenja riješeno u okviru međuvladinih sporazuma. Prema sporazumu iz 1961. Njemačka je već́ platila Italiji reparacije u iznosu od 40 milijuna njemačkih maraka.
Te 2008. je osnovana i njemačko-talijanska povijesna komisija.
Tadašnji ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier na obilježavanju 70. godišnjice masakra u Civitelli
1943: kada su saveznici postali neprijatelji
Izvještaj te njemačko-talijanske komisije otvorio je stare rane. Dokumentirano je 5.000 slučajeva pljačke, silovanja i ubojstava. 8. rujna 1943., kada se Italija povukla iz saveza s Hitlerovom Njemačkom, prijatelji su postali neprijatelji. Njemačke trupe u Italiji su preko noći postali okupatori. Njemačka vojska je brutalno napadala Talijane, ostavljajući za sobom trag razaranja kada se povlačila na sjever.
Tokom okupacije njemačke trupe ne samo da su ubile na tisuće civila, već́ su i oko 600.000 pripadnika talijanskih oružanih snaga deportirale na prinudni rad u tadašnju Njemačku. Deseci tisuća njih su tamo izgubili život.
Među onima koji su podnijeli tužbu talijanskim sudovima su i preživjeli i rođaci žrtava masakra u Civitelli i Marzabottu.
Navodi se da je samo u masakru u Marzabottu ubijeno 1.830 ljudi, gotovo isključivo civili. U masakru koji je 1944. izvršila divizija Hermanna Göringa u talijanskom selu Civitella ubijeno je više od 200 ljudi.
Spomenik žrtvama nacističkog zločina u selu Marzabotto
Novi pogled na njemačko-talijansku povijest također opovrgava mitove, kao što je onaj da je od 1943. cijela Italija bila protiv Hitlera. Njemačke trupe su u akcijama protiv civilnog stanovništva više puta podržavali talijanski fašisti i Mussolinijeve pristaše. „Problem kolaboracije se mora intenzivnije istraživati. Tako nastaju potpuno drugačiji aspekti u odnosu na to kada to razdoblje promatrate samo iz perspektive kompletnog otpora”, kaže Wolfgang Schieder, profesor suvremene povijesti i zamjenik predsjednika Njemačko-talijanske povijesne komisije.
Zašto je Njemačka baš sada podnijela tužbu?
Najhitnije pitanje za Njemačku sada je predstojeća odluka talijanskog suda o prisilnoj prodaji nekretnina u toj zemlji koje su u vlasništvu njemačke države. Radi se o četiri objekta koja uključuju zgrade u Rimu u kojima se nalaze uredi Njemačkog arheološkog instituta, Njemačkog povijesnog instituta, Goethe-instituta i njemačke škole.
Talijanski sud priopćio je da će 25. svibnja odlučiti hoće li te zgrade biti prodane na dražbi.
Njemačka je pozvala ICJ da poduzme mjere za zaustavljanje prodaje imovine dok se razmatra veći slučaj oko odštetnih zahtjeva iz Drugog svjetskog rata. Njemačka također traži financijsku kompenzaciju od Italije „za bilo kakvu povredu prouzrokovanu kršenjem prava Njemačke na suvereni imunitet”.
Ročište nije zakazano, ali se očekuje u narednih nekoliko tjedana. Presude se obično donose poslije više godina.
I
Treba uništiti te nacističke svinje,naravno zajedno sa austrijom,zapalit,popaliti sve što je švapsko tj nacističko!