Published On: Tue, Dec 9th, 2014

Rak će se uskoro liječiti kao kronične bolesti!

Procjenjuje se da će do 2030. zbog neuredna i nezdrava načina života od raka na godinu obolijevati 22 milijuna ljudi, no većina tumora nije nasljedna i njih 40 posto može se izbjeći zdravim načinom života, upozorio je u jučer naš ugledni stručnjak
Dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Igor Štagljar, ugledni hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa koji živi i radi u Kanadi, održao je u ponedjeljak u Knjižnici HAZU-a predavanje u kojem je iznio svoj pogled na problem raka i prikazao rezultate istraživačkog tima koji pod njegovim vodstvom djeluje na Sveučilištu u Torontu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2012. od raka je u svijetu oboljelo 14 milijuna ljudi, a umrlo njih osam milijuna.
‘Rak u 90 do 95 posto slučajeva uzrokuju faktori iz okoliša, a samo pet do deset posto nasljedni faktori’, kazao je prof. dr. sc. Štagljar.
Što se tiče karcinoma pluća, objasnio je da se 60 do 70 posto slučajeva te bolesti otkrije u trećem i četvrtom stadiju bolesti i stoga molekularni biolozi imaju zadatak što prije otkriti nove biomarkere koji će karcinom pluća detektirati u prvom stadiju.
Lijek za rak pluća kroz nekoliko godina
Upravo je Štagljarov tim nedavno otkrio biomarker Crk II koji pospješuje prijenos signala u tumorskim stanicama i time ubrzava njihovu diobu, a pokazali su i da se blokadom tog bioproteina može usporiti rast tumorskih stanica.
Prof. dr. sc. Štagljar je podsjetio da u razvijenim zemljama na tržištu već postoje ‘pametni lijekovi’, poput erlotiniba, koji selektivno uništavaju isključivo rakom zahvaćene stanice, međutim upozorio je da se nakon nekog vremena kod pacijenata javlja otpornost stanica raka na kemoterapiju, što rezultira smrću, tako da terapiju pametnim lijekovima treba pospješiti.
‘Pronašli smo prototip lijeka koji blokira Crk II i u kombinaciji s erlotinibom omogućuje učinkovitiju terapiju. Lijek trenutno nastojimo dovesti u završnu fazu. Radimo pretklinička istraživanja i, ako sve bude u redu, za dvije godine ćemo lijek testirati na prvim pacijentima oboljelima od karcinoma pluća nemalih stanica i nadam se da će ga za četiri do šest godina moći primjenjivati i bolesnici’, dodao je prof. dr. sc. Štagljar koji je istaknuo da je budućnost liječenja malignih bolesti u personaliziranoj medicini koja će svakom bolesniku propisivati koktel pametnih lijekova nakon sekvenciranja njegova DNK.
Rak će se liječiti kao kronične bolesti
To će, prema Štagljarovu mišljenju, postati rutinski postupak, a rak će se liječiti kao i sve kronične bolesti.
Predavanje prof. dr. sc. Igora Štagljara izazvalo je velik interes javnosti, a nazočan je bio i predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. Predavača su predstavili tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Ivan Gušić i akademik Vladimir Paar.
Prof. dr. sc. Igor Štagljar rođen je 1966. u Zagrebu gdje je diplomirao molekularnu biologiju, a doktorirao je na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu na kojoj su svojedobno djelovali hrvatski nobelovci, kemičari Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Od 1999. do 2005., radio je kao istraživač i profesor na Sveučilištu u Zürichu, a od 2005. djeluje kao profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilištu u Torontu. Za dopisnog člana HAZU izabran je u svibnju 2014. godine.