Published On: Fri, Apr 26th, 2013

RAGUŽ: Hrvatsko pitanje se ne može riješiti separatno, već samo u okviru rješavanja cijele BiH

SARAJEVO – Potrebno je što prije krenuti s reformom Federacije BiH iu tom je procesu potrebna pomoć međunarodne zajednice, čulo se na današnjem okruglom stolu na temu “Reforma FBiH” koje je predstavništvo Fondacije Konrad Adenauer u BiH u suradnji s CCI-jem organiziralo u Mostaru.
“FBiH je bolesno društvo … i vrijeme je da se donese prvi civilni i proeuropski ustav kojim bi se stimulirao proces euroatlantskih integracija”, kazao je Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Dodao je kako je u tom procesu potrebna pomoć međunarodne zajednice kako ne bi BiH ostala posljednja “crna rupa” u Europi. “Međunarodna zajednica bi pogriješila kada bi se izvukla”, upozorio je Lasić, inače član stručne skupine za reformu FBiH koju je formiralo veleposlanstvo SAD-a u BiH. On je kazao kako je ta skupina pri kraju analize izrade i preporuka koja će biti osnova za održavanje konferencije sredinom svibnja u Sarajevo, a na kojoj će se predložiti sugestije o promjenama Ustava FBiH.

Narodi u BiH, ako ne žele rat, moraju doći do dogovora
Reforma Federacije BiH bi trebala biti naša prva domaća reforma koja će voditi europeizaciji najprije FBiH a potom i cijele BiH, rekao je danas u Mostaru Mile Lasić, profesor Sveučilišta u Mostaru tijekom okrugloga stola posvećenog reformi FBiH i hrvatskom pitanju BiH.
Lasić je tijekom okrugloga stola, koji je organiziran u suradnji Fondacije Konrad Adenauer i Centra novih inicijativa, naveo kako je reformiranje FBiH naš prvi korak ka konačnoj uspostavi pravne države u BiH. Također, kazao je kako je Federacija danas bolesno i podijeljeno društvo, te kulturno i politički zapušteno.
Bošnjaci za ukidanje kantona, Hrvatima kantoni spas

-Obilazeći FBiH sa stručnom skupinom za davanje preporuka za reformiranje FBiH obistinili su se moji najgori strahovi o stanju u entitetu. Stoga je danas došlo vrijeme da napravimo prvi civilni ustav Federacije koji će biti uvod u donošenje prvog civilnoga Ustava BiH. Mi moramo nužnost zajedničkog života pretvoriti u našu vrlinu, a ne gledati na to kao na problem. Konstitutivni narodi, ako ne žele rat, moraju doći do dogovora o zajedničkoj budućnosti bez nametanja i diranja u postojeće identitete nacija, rekao je Lasić uz opasku kako su kantoni danas samostalne nahije te kako su FBiH i kantoni i općine u predbankrotnoj spirali.
Govoreći o konceptima reforme FBIH, Lasić je istaknuo kako su na jednoj strani, bošnjačke unitarne koncepcije, nerijetko zaogrnute u ideologiju liberalizma i građanstva, dok su na drugoj hrvatske koncepcije koje teže novim teritorijalizacijama, odnosno etničkoj federalizaciji ili institucionalnoj jednakopravnosti. Upravo je institucionalnu jednakopravnost označio kao ispravan put te kako nikomu u BiH taj zahtjev ne smije smetati.
Također, Lasić je rekao kako politički Bošnjaci u pravilu traže ukidanje kantona i prijenos njihovih ovlasti na općine i Federaciju, dok politički Hrvati strahuju od gubitka svoga statusa konstitutivnog naroda te se tomu protive.
I Republika Srpska će se reformirati
-Bošnjaci sve više osjećaju FBiH svojim entitetom, dok Hrvati očuvanje svoje konstitutivnosti vide kroz jačanje kantona. Srbi, pak, svjedoče o svojoj diskriminiranosti u FBiH i nisu ništa više od konstitutivne manjine. Postojanje konstitutivnih manjina u BiH je porazna činjenica, izjavio je Lasić.
Naglasio je i kako će se Republika Srpska prije ili kasnije morati reformirati sviđalo se to nekomu ili ne te kako se u BiH mora uspostaviti jednakopravnost u šansama za pojedinačne i kolektivne identitete.
-Danas na suprotnom polu od nacionalista stoje liberalni fundamentalisti. Oni su utjelovljeni kroz NVO sektor, ”liberalni  fundamentalisti”. Tko ne uvažava konstitutivne narode ne uvažava ni druge identitete. To je liberalni fundamentalizam, rekao je Lasić.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skuptšine BiH i dužnosnik HDZ-a 1990 Martin Raguž je govoreći o hrvatskom pitanju u BiH izjavio kako je pogubna činjenica da su sve glasniji glasovi koji traže da se prava konstitutivnih naroda vezuju za njihov fizički broj.
Osjećaj zastupljenosti
-Hrvatski politički subjektivitet u BiH se mora održati. Srbi imaju državu u državi, a od FBiH se pokušava napraviti bošnjački entitet. Posljedica toga je najdublja podijeljenost ovog društva od rata. Hrvate se, pak, pri donošenju važnih odluka prečesto dovodi pred svršen čin. Istovremeno, odluke političkog Sarajeva vode Bošnjake k palestinizaciji, rekao je Raguž.
Nedim Ademović, voditelj tima koji radi studiju o položaju Hrvata u BiH je rekao kako je naša zemlja multietnička, kao i druge zemlje Europe te kako hrvatsko pitanje u BiH treba razmatrati kao i svako drugo pitanje u zemlji.
-Hrvatsko je pitanje prvenstveno državno pitanje, ali i pitanje drugih razina vlasti od općina preko kantona do entiteta, rekao je Ademović.
Profesor Florian Bieber sa Karl-Franzens Univerziteta u Grazu je govoreći o hrvatskom pitanju u BiH kazao kako u rješavanju ovog pitanja moramo gledati na međunarodna iskustva. Istaknuo je kako konstitutivni narodi moraju imati osjećaj zastupljenosti u institucijama vlasti, što nije slučaj s Predsjedništvom BiH. Mišljenja je kako je to sustavni problem naše zemlje. Također, rekao je kako provođenje presude Sejdić-Finci ne isključuje i rješavanje hrvatskoga pitanja.
-Danas se članovi Predsjedništva BIH definiraju prema identitetu izabranih dužnosnika a ne prema identitetu glasača. To i nije najsretnije rješenje. Danas u BiH imamo veliki broj građana koji ne osjećaju da su zastupljeni u organima vlasti. Moramo pronaći balans između jednakosti svih građana i nacionalnih grupa. To jeste moguće, rekao je Bieber.
Hrvati i tv-kanal
Ukazao je i kako, primjerice, u Italiji ili Njemačko pri izboru predsjednika država značajnu ulogu igraju i mehanizmi koji manjim skupinama daju jednak glas i to uglavnom preko teritorijalnih jedinica.
-Demokracija nije samo princip jedan čovjek jedan glas, nego se moraju uvažiti i drugi faktori. Mora se priznati postojanje različitih interesa. Najvažnije je da se svi moraju osjećati zastupljenima u vlasti, rekao je Bieber.
Njegov kolega istog sveučilišta iz Graza Joseph Marko je kazao kako hrvatski predstavnici u vlasti ne smiju biti preglasavani. Također, naveo je kako u postratnoj BiH postoje opasnosti tihe asimilacije i segregacije i to najviše kroz obrazovanje. Isto tako, rekao je kako je pogrešno odbijati uspostavu rtv-kanala na hrvatskom jeziku.
 
Damir Mašić, član Predsjedništva SDP-a BiH i federalni ministar obrazovanja i znanosti FBiH , u svome je obraćanju kazao kako međunarodna zajednice ne bi smjela prati ruke od FBiH, jer drži kako je međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti za sadašnje stanje. Po njegovu mišljenju, FBiH prije svega bi treba biti funkcionalna i decentralizirana, ali ne kao što je to dosad.
“FBiH treba biti decentralizirana, ali ne s ovoliko decentraliziranosti kao dosad jer sad praktično unutar države imamo deset poludržava”, kazao je federalni ministar.
Istaknuo je, kao i svi ostali sudionici okruglog stola, da je reforma Federacija u BiH put ka reformi cijele BiH.
Potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž u svome je obraćanju poručio kako u BiH trenutno ne postoji veći politički prioritet od reforme Federacije BiH, te da se do tog rješenja ne može bez partnerskog odnosa ključnih međunarodnih čimbenika, ali i bez promjena u odnosima političkih stranaka u FBiH
“Uvijek je iz FBiH dolazila pozitivna energija, a sada se govori da je ovaj entitet problem za BiH. Ono što trebamo je da vratimo tu pozitivnu energiju te pokazati kako je moguće hrabro krenuti u reformu FBiH. Imamo pravo na demokratski ustav i doći će vrijeme za to, samo je potrebno raditi na tome da do toga što prije dođe “, kazao je Raguž, koji je napomenuo kako će FBiH biti funkcionalna, racionalna, pravedna i europski decentralizirana u funkciji građana, a ne određenih političkih elita.
U sklopu današnjeg okruglog stola upriličena je i prezentacija rezultata istraživanja u okviru izrade studije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, a koju za Fondaciju Konrad Adenauer radi skupina priznatih domaćih i stranih stručnjaka.
Na tu temu, je, između ostalih govorio, potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž poručivši kako se “o položaju Hrvata u BiH ne treba tabuizirati i stavljati u negativne kontekste i stereotipe, već se fokusirati da je ključ rješenja ovog pitanja ustvari ključ rješenja za BiH”.
“Duboko sam svjestan da se hrvatsko pitanje ne može riješiti separatno, već samo u okviru rješavanja cijele BiH u interesu svih naroda i građana “, kazao je Raguž.
Sabina Wolkner, direktorica predstavništva Zaklade Konrad Adenauer u BiH izrazila je zadovoljstvom odazivom i interesom za današnji okrugli stol te je kazala da je to pokazatelj da postoji konstruktivna želja svih da s priča o reformi Federacije BiH.
“Ovo je samo početak. Važno je prvo poslati poruku, a onda idemo u implementaciju predloženih rješenja kako bi BiH mogla ići naprijed u svoju europsku budućnost “, kazala je Wolkner.

avaz l dnevno.com.ba l poskok.info