Published On: Thu, Dec 19th, 2013

Radončić: Organizatori mobiliziranja za Siriju su pod nadzorom

Stanje sigurnosti u BiH je na razini svih postkonfliktnih društava i na razini stanja sigurnosti u ostalim zemljama regije, rekao je Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH i najuspješniji član Vijeća ministara BiH po izboru čitatelja “Nezavisnih novina”.

Tvrdi da BiH predstoji odlučnija borba protiv korupcije i kriminala, ali i ističe da nam za to nisu potrebni novi zakoni, poput onog o oduzimanju nelegalno stečene imovine, kojeg je u FBiH predložio SDP BiH.

“Ovo je pokušaj SDP-a da se napravi jedna agencija za reket”, rekao je Radončić za “Nezavisne novine”.

Uvjerava i da nadležne službe u BiH znaju ko organizira odlazak bh.. građana na ratišta u Siriji i da su ti organizatori pod nadzorom.

Što je najveća prijetnja po sigurnost BiH: organizirani kriminal, terorizam ili viškovi oružja i šverc?

Upravo ste poredali prioritete Ministarstva sigurnosti. Za ovih godinu dana koliko sam ministar morao sam uraditi dosta na vraćanju međunarodnog ugleda Ministarstva i omogućavanju bolje policijske suradnje. Da bismo radili na rješavanju ovih prioriteta u lipnju smo potpisali Sporazum o policijskoj razmjeni elektroničkih baza podataka, što je čekalo tri godine i pored velikih pritisaka iz Bruxellesa. Nedavno smo u Vijeću ministara donijeli odluke o EUROPOL-u i time smo uspjeli postati dio europske obitelji, mada je i to stajalo nekoliko godina. Donijeli smo vrlo važne strategije za borbu protiv terorizma i trgovine ljudima. Predložili smo i zakone o zaštiti svjedoka do zabrane prisustva u raznim paravojnim formacijama svijeta. Sve nam to pomaže da ove prioritete učinkovitije riješimo. Smatram da su sustavna korupcija i neriješena politička ubojstva najveći problem BiH.

U izvještaju o stanju sigurnosti za 2012. godinu navedeno je da su službenici sigurnosnih agencija suradnici vođa organiziranog kriminala kojima odaju informacije. Imamo li iu ovoj godini isti problem?

Organizirani kriminal uvijek nastoji infiltrirati policijske, političke i pravosudne vrhove i to nije specifičnost BH.Više od 100 policijskih službenika sankcionirano je u ovih godinu-dvije. Tu je napravljen napredak.

Jeste li zadovoljni radom, a posebno međusobnom suradnjom agencija na državnoj razini koje su pod okriljem Ministarstva sigurnosti BiH?

Nekoliko tih agencija radi vrlo dobro. Imamo OSA, koja se već etablirala kao bh.. vrsta CIA, SIPA je zaista postala naš FBI. Imamo Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, Direkciju za koordinaciju policijskih tijela. Više tisuća zaposlenih u ovim agencijama postiže odlične rezultate u odnosu na to u kakvom kontekstu rade. BiH je zemlja siromaštva, gdje agencija za provođenje zakona nemaju dovoljne proračune.

S ocjenom da nemaju dovoljan proračun i da odlično rade ne bi se složila Dušanka Majkića, predsjedavajuća Zajedničke komsije za obranu i sigurnost bh.. parlamenta, koja kaže da i Vaše ministarstvo ima nepotrebno 200 zaposlenih.

Proračun Ministarstva je sedam-osam puta manji od proračuna nekih sigurnosnih agencija. Došao sam na čelo Ministarstva koje je napravljeno prije deset godina. Ja mogu biti zadovoljan ili nezadovoljna što su u njemu uglavnom ljudi iz SNSD-a, SDA, SDP-a i drugih stranaka. Moje je da radim u interesu države. U ocjenama gospođe Majkić ima elemenata o kojima naše agencije zaista treba da povedu računa. Kada sam ih pohvalio, nisam rekao da su idealne i da nema dosta slabosti koje treba otkloniti.

Nedavno ste izjavili da će se u BiH iduće godine dogoditi tsunami u borbi protiv sustavne korupcije i kriminala.Predviđate li to na temelju spremnosti istražnih i pravosudnih organa ili zato što će EU početi intenzivnije to tražiti od BiH?

I kad sam postao ministar sigurnosti, mnogi su bili skeptični i mislili da nemamo snage donijeti ekonomske sankcije protiv Irana i neke njihove diplomate proglasiti nepoželjnim. Mnogi su vjerovali i da nema nijedan Bošnjak koji će donijeti zakonski prijedlog da se kazne ljudi koji idu ratovati i ubijati diljem svijeta. Zato ne treba potcjenjivati ​​moju odlučnost da Ministarstvo sigurnosti napravi milje da u ovoj zemlji napokon krene antikorupcijski cunami koji se čeka godinama.

Pravi se društvena klima da mora početi odlučna antikorupcijska borba, a to od nas traži i EU. Zato očekujem veću učinkovitost tužiteljstava.

Kao bivšeg privatnog poduzetnika, iznenađuje li Vas podatak USAID-a da je u BiH oko 50 posto tvrtki moralo dati mito kako bi moglo raditi?

U socijalizmu smo stekli naviku da građani nose ljekarima i funkcionerima čokolade i honorare, a nismo ušli u pravi kapitalizam, gdje za svoj novac morate dobiti adekvatnu uslugu. Našli smo se u poludivljem kapitalizmu, gdje taj reketaški mentalitet još opstaje. Pošto sam bio vrlo uspješan biznismen, bojim se da je taj postotak davanja mita puno veći od 50 posto.

Zbog čega BiH dosad nije počela ozbiljnu borbu protiv organiziranog kriminala: nemamo odgovarajuće zakone ili nam fali iskrene volje za taj obračun?

Hrvatski USKOK, koji je našim građanima postao idol u borbi protiv sustavne korupcije, radi po istim zakonima koje ima BiH. Naš državni Kazneni zakon je isti zakon po kojem radi USKOK. Na temelju presude zločinačkoj organizaciji Zijada Turkovića, koja je dobila 100 godina zatvora i oduzeta joj je imovina, vidjeli ste da postoje svi zakonski mehanizmi za tu borbu.

Da li nam je onda potreban zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, koji je u Federaciji BiH predložio SDP, odnosno federalna vlada?

Ovi što predlažu nove zakone pokušavaju se opravdati da nije bilo zakonskih elemenata jer su oni bili dio vlasti pa se zato nisu htjeli boriti protiv korupcije. Imovinu oduzimaju i Porezna uprava i UIO i sudovi na raznim razinama. Zakone imamo. To što predlaže Vlada Nermina Nikšića je populistički gesta i pravna suludost. Tamo piše da se imovina može oduzimati prije početka kaznenog postupka, što ne poznaje nijedno pravo. Taj zakon poništava državni Kazneni zakon. Pisan je s namjerom da državni službenici mogu voditi financijske istrage, a po našim zakonima to mogu raditi samo policijski službenici. Taj zakon predviđa da je jedan organ uprave, Ministarstvo pravde FBiH, iznad tužiteljstava, sudova i agencija za provođenje zakona. To nema ni u zemlji Pola Pota i to znaju Crveni Kmeri. Ovo je pokušaj SDP-a da se napravi jedna agencija za reket. Zamislite situaciju da jedna agencija unutar Ministarstva pravde, a ministar pravde je već optužen za zlouporabe, može davati naloge ili da vrši edukaciju sudaca i tužitelja. Taj zakon neće proći jer je izvan pameti i potpuno je nepotreban.

Očekujete li da će izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje su u proceduri usvajanja u parlamentu, biti spriječen odlazak bh.. državljana na ratišta u svijetu?

Ljudi imaju pravo raditi što god žele sa svojim životom, ali ako idete negdje ratujete, znači da idete da ubijate.Svaka država je obvezna pokušati spriječiti nekoga da izvršava ubojstva. U BiH je već bilo 200.000 mrtvih i mi kao europska zemlja treba da čuvamo pojedince, nekada i od njih samih. Naša je obveza da pokušamo legalnim sredstvima smanjiti odlazak ili, kad već idu i pridružuju se paravojnim formacijama, da znaju da čine kazneno djelo. BiH je to prva inicirala, Srbija je to prihvatila i mnoge europske zemlje će mijenjati svoje zakonodavstvo po istom principu. Očekujem da ćemo na ovaj način onima koji odlaze na strana ratišta smanjiti entuzijazam.

Ko stoji iza organiziranja odlaska naših građana da ratuju i ginu u Siriji?

Odlasci nisu spontani. I ovi ljudi se, na ideološkim motivima, mobiliziraju na organiziran način. Naše obavještajne službe to revno prate.

Je li organizator mobiliziranja iz BiH ili su to neki centri izvan naše zemlje?

Ne mogu govoriti o detaljima i motivima organizatora. Njihovi motivi i ne moraju biti ideološki, nego mogu biti i financijski. Logički promatrano, nema novca koji majku četvero djece može natjerati da ih ostavi i ode izvan BiH da se bori u nekakvom ratu. Tu je uvjerenje dominantno. Naše službe znaju tko su organizatori i pod nadzorom su naših nadležnih službi.

Nakon iniciranja izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je predložila Vaša stranka SBB, pojedinici iz radikalnih krugova upućuju Vam prijetnje. Rekli ste da se ne bojite. Da li se, ipak, osjećate ugroženo?

Nije bezazlena nijedna prijetnja koja dolazi od ljudi spremnih da idu na drugi kraj svijeta da ratuju. Tu moram biti ozbiljan prema sebi i svojoj obitelji. Ne treba potcjenjivati ​​te prijetnje, ali ni bojati ih se ako želite raditi posao u interesu građana ove zemlje. Najbolji interes građana BiH je da mi nemamo članove svoga društva koji bilo gdje idu da poginu ili ubiti nekoga.

Jesu li osnovane tvrdnje Milorada Dodika, predsjednika RS, da se u BiH sprema “uvoz” oko pola milijuna Arapa s ciljem islamizacije BiH?

Imamo realan problem nelegalnih migracija više tisuća ljudi iz Kuvajta, koji ovdje, suprotno našim zakonima, pokušavaju doći do malih nekretnina, placeva. Mi ćemo to, u skladu sa Zakonom o prebivalištu i boravištu, rješavati na način da sačuvamo prave kuvajtske investitore, koji su potrebni ovoj zemlji. Gospodin Dodik je, vjerovatno, tu cifru rekao omaškom, što uopće ne umanjuje našu obvezu da budemo disciplinirani u praćenju ilegalnih migracija. Na to nas obvezuje naš bezvizni režim. Ne vidim tu nikakav problem. Naša Granična služba i služba za poslove sa strancima treba raditi svoj posao. Treba da čuvamo investitore i turiste, a sve ilegalne imigrante treba varati tamo odakle su došli.

Imaju li institucije BiH potpunu kontrolu nad ulaskom “sumnjivog” kapitala izvana, ne samo iz arapskih zemalja?

Naše agencije to pokušavaju. Na kraju, obveza je i bankarskog sustava da to kontrolira. Mislim da je ta pojava, govorim o dolasku Kuvajćana, pod kontrolom.

 

Slučaj “Sejdić i Finci” riješiti dogodine

Kao lider SBB-a, očekujete li da BiH do kraja godine riješi pitanje presude “Sejdić i Finci”?

Neće sigurno jer je to pitanje previše ozbiljno. U pitanju je vrh ledenog brijega, ispod kojeg je neriješeno hrvatsko pitanje, neriješen je i odnos manjine i većine. Vrijeme je da prestane majorizacija Hrvata u BiH.Suštinski i pravno, to je delikatno pitanje. Moramo ovo riješiti iduće godine, ikao je ona izborna. Moramo mijenjati stil rada, da ne vidimo u svemu populizam, nego da vidimo državu i najbolje principe države koji su građanima potrebni. Ukoliko lideri drugih stranak to shvate, brzo ćemo se dogovoriti. Ako se sve pretvori u predizbornu kampanju, građani će izgubiti 2014. godinu.