Published On: Čet, tra 18th, 2013

Prvi put od 1945. past će kvaliteta života mladih

Prvi put nakon Drugog svjetskog rata današnja generacija mladih imat će u srednjim godinama nižu kvalitetu života nego njihovi pretci. Ustvrdila je to dr. Vlasta Ilišin predstavljajući studiju ‘Mladi u vremenu krize’. Ilišin je današnju generaciju mladih nazvala ‘generacijom osujećenih’
 
‘Mladima koji se osamostale, odu u podstanare ili kupe stan na kredit, urušava se kvaliteta života, konstatirala je Ilišin i upozorila da će se ekonomske rezerve roditelja, ako kriza potraje, još više istopiti što će dodatno pogoršati položaj mladih. Mladi su svjesni krize što pokazuju rezultati istraživanja. Najvažniji politički ciljevi na koje bi se vlast trebala usmjeriti za njih su nezaposlenost, prijetnja siromaštva i nesigurnost radnih mjesta..
Vidi se to i iz podataka o profesionalnim aspiracijama mladih kojima je na prvom mjestu naći stalan i siguran posao (80 posto), zaposliti se (79 posto) i osigurati egzistenciju (75 posto). Dr. Ilišin je zaključila i da se ‘društveni optimizam među mladima solidno drži’ što može značiti i da mladi po zakonu vjerojatnosti zaključuju da može biti samo bolje, piše Novi list 
Slična istraživanja mladih provode se desetljećima, a ovo istraživanje pokazuje da su mladi manje homofobni nego prije, da je dugogodišnja antipušačka kampanja dala rezultate, dok je raširenost konzumiranja alkohola među mladima i dalje visoka.
– Društveni tretman alkohola i alkoholizma je neodgovarajući, osim ako društvu nije svejedno koliko se pije, rekla je Ilišin.
 
Napravljena je i rang ljestivca pojava koje su u modi među mladima iz koje se, pak, vidi što im je važno u očima drugih. Na provm je mjestu dobro izgledati (81,2 posto), slijedi ‘imati karijeru’ s nešto više od 80 posto, a završiti fakultet je na trećem mjestu s nešto više od 76 posto.
Politički i društveni angažman mladima je pri dnu pojava koje su u modi. Biti aktivan u politici je »u modi« za 34 posto ispitanika, još je manje popularno sudjelovanje u građanskim akcijama i inicijativama (32,6 posto), a na samom je dnu pomodnosti konzumiranje marihuane (28,8 posto).