Magarci, ta stara ilirska riječ u Bosni i Hercegovini dugo je bila samo karakterna imenica. Na hrvatskom je magarac “osel” , morski magarac je “oslić” a u Dalmaciji je naš magarac poznat i kao tovar.
Imali su dugo status omiljenih simpatičnih tvrdoglavaca, često beskorisnih jer ih se više ne tovari ali Alen Jusupović iz Zavidovića uspio je od njih napraviti priču o uspjehu kakvu ni najbolji poslovni savjetnici ne bi zamislili.
Danas, na farmi s 80 do 100 magaraca, Alen proizvodi magareće mlijeko koje prodaje za čak 150 KM po litri, a uskoro će ga plasirati i u prahu.
Dakle po prvi put od odlaska Osmanlija iz BIH , domaći magarci pune proračun. Tako imamo dvije vrste magaraca u BIH, onih koji proračun troše premda ništa ne rade i Alenovi koji ga pune. A pune i boce magarećim mlijekom.
Početak: Coca-Cola boca i granica siromaštva
Sve je krenulo prije 12 godina kada je Alen, tada student master studija Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, kupio svog prvog osela.
Prve litre mlijeka isporučivao je u plastičnim bocama od Coca-Cole, dok su mu kućni proračun i uvjeti života bili na donjoj granici siromaštva. Ali Alen nije odustao – uz pomoć USAID-ovog programa dobio je 4000 dolara koje je uložio u farme, a sve dugove vratio.
- „Sjećam se komentara na Facebooku: ‘Osuđeni ste na uspjeh.’ I zaista, to je bila istina. Počeli smo s idejom i magarcem, a danas imamo farmu, traktor od 80.000 KM i 8 hektara zemlje,“ kaže Alen.
Magareće mlijeko – lijek i luksuz
Potražnja za magarećim mlijekom, poznatom po svojim ljekovitim svojstvima, eksplodirala je tijekom pandemije, kada su kupci čekali i do 45 dana na bocu. Alenova obitelj ne samo da je proširila farmu i proizvodnju, već se pripremaju za proizvodnju mlijeka u prahu, pakiranog u kapsule.
- „Magareće mlijeko u prahu bit će naša inovacija i odgovor na izazov brze pokvarljivosti,“ dodaje Alen.
Vizija, trud i magarci
Alen je, istražujući tržište, shvatio da u Bosni i Hercegovini nije postojala nijedna ozbiljna farma magaraca.
- „Magaraca je bilo malo, cijena im je bila niska, a nitko nije vjerovao u njihovu ekonomsku vrijednost,“ prisjeća se. No, Alen je to prepoznao kao priliku i krenuo u priču koja mu je donijela uspjeh i zadovoljstvo.
Danas, zahvaljujući magarcima, Alen ne samo da zarađuje, već otvara vrata novim generacijama mladih poljoprivrednika. Njegova majka poručuje:
- „Mladi bi se trebali više okrenuti poljoprivredi. U njoj je budućnost.“
Magareći tim koji mijenja pravila igre
Magarci Alena Jusupovića simbol su kako vizija, trud i malo tvrdoglavosti mogu stvoriti priču vrijednu divljenja – i vrijednu 150 KM po litri. Tko bi rekao da će magarci postati poslovni genijalci i mijenjati sliku poljoprivrede u BiH?
Alene brate, legendo, čestitamo ti!