Published On: Ned, stu 8th, 2020

PRVA KARANTENA NA SVIJETU USPOSTAVLJENA JE U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: ‘Medicinari su imali dugačke štapove i tako držali ljude podalje’

Današnja pandemija Covida-19, srećom, nije smrtonosna kao španjolska gripa prijestotinu godina, ali epidemiološke mjere vrlo su slične

Prije stotinu godina, neposredno nakon prvog svjetskog rata, svijetom je skoro dvije godine harala španjolska gripa. Ta je pandemija u godini dana odnijela čak 50 milijuna života. Ova današnja pandemija Covida-19, srećom, nije tako smrtonosna, ali epidemiološke mjere vrlo su slične. I tada su bile zatvorene škole i druge ustanove, dezinficirali se javni prostori i nosile zaštitne maske. kazališta, dezinficirale govornice, nosile maske.

A prije 50 godina u tadašnjoj Jugoslaviji vladala je epidemija velikih boginja, bolest poznata i kao variola vera. Tada smo također imali stožer, koji se zvao štab, novine su svakodnevno izvještavale o broju oboljelih i opet su se nosile zaštitne maske, podsjeća se u prilogu RTL Direkta.

‘I u doba španjolske gripe bilo je otpora maskama’

Prije stotinu godina, u vrijeme pandemije španjolske gripe, ljude su liječili u dvoranama, bila je obavezna distanca, zatvarane su kavane i kazališta, nošene su maske…

“Slično je bilo i tada i bilo je otpora maskama. Naplaćivale su se kazne, ne samo za to nosiš li je, nego i kako je nosiš. Paćala se kazna. Bilo je slučajeva da su ljudi bušili rupu za cigarete pa bi i to kažnjavali”, kazao je za RTL povjesničar Hrvoje Klasić.

Među prvim žrtvama španjolske gripe u SAD-u bio je i Frederick Trump, djed Donalda Trumpa.

A još davnije 1337. godine prva karantena na svijetu uspostavljena je u tadašnjoj Dubrovačkoj Republici. 300 godina kasnije izgradili su lazarete, odnosno karantene za oboljele od kuge, a danas taj naziv nosi jedan dubrovački kvart gdje se trenutno održava i izložba “Covid-19 i kuga”.

“Bilo je držanja distance pomoću štapa. Zdravstveni djelatnici su imali dugačke štapove i na taj način su odgurivali ljude od sebe”, kaže Zrinka Lucianović, autorica izložbe.

Epidmeiolozi su i onda ‘lovili’ kontakte zaraženih

O epidemiji velikih boginja 1972. godine smrtnost je bila čak 40 posto, a epidemiološke mjere nisu se bitno razlikovale od današnjih. Iz starih novina se saznaje da je tadašnja savezna epidemiološka komisija propisala da se svaka osoba koja je na bilo koji način bila u doticaju sa zaraženim, odnosno kontakt prvog reda te svaka osoba koja je kontakt kontakta prvog reda, obavezno javi liječniku. To je tada, uz cjepivo, bila jedina mjera sprečavanja širenja zaraze.

Virologinji Ani Gligić pripisuje se tadašnja pobjeda nad tom epidemijom.

“Dobivala sam materijale s terena i govorila – taj je pozitivan, hvatajte kontakte. I onda od bolesnika epidemiolozi uzmu anketu, odakle je došao i s kim se družio. I onda su hvatali kontakte. To je bila jedna od epidemija koja je najbrže suzbijena. U prošlom vijeku od variole je umrlo 500 milijuna ljudi”, kazala je Gligić za RTL.

Gradovi su 1972. uvodili sanitarne zidove

I tada su liječnici nosili zaštitna odijela, karantena je bila na Sljemenu, otkazivala su se sportska natjecanja, a među ljude su mogli samo oni koji su imali dokaz da su cijepljeni. U travnju 1972. postojao je i sanitarni zid koji su uveli Rijeka i Sarajevo. Na ulazu u grad policija i zdravstveni radnici zaustavljali su automobile i cijepili one koji nisu bili cijepljeni. adašnje novine pisale su kako vozačima od Rijeke do Prištine nitko nije htio natočiti gorivo, a ljudi su počeli jesti konzerviranu hranu zbog straha od zaraze.