Poljska do 2028. planira uložiti 2,5 milijardi eura u izgradnju Istočnog štita, obrambenog sustava koji će štititi od mogućih prijetnji iz Rusije i Bjelorusije.
“Želimo biti dovoljno jaki kako bismo izbjegli rat. Ruska agresija na Ukrajinu natjerala nas je da poduzmemo mjere za zaštitu”, rekao je general Stanislaw Czosnek, koji vodi projekt, tijekom susreta s briselskim dopisnicima. Poljska, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, sigurnost ističe kao prioritet svog predsjedanja.
Kompleksna obrana istočne granice
Izgradnja Istočnog štita započela je prošlog ljeta, a planirano je postavljanje višeslojnih obrambenih linija duž 800 kilometara granice s Bjelorusijom, Kalinjingradskom oblasti i strateškim Suwalki koridorom – jedinom kopnenom vezom baltičkih zemalja s Europskom unijom.
“Naš cilj je biti spremni za svaki eventualni agresivni potez Rusije,” ističe general Czosnek, referirajući se na lekcije naučene iz rata u Ukrajini.
Plan uključuje protutenkovske rovove, tzv. zmajeve zube – betonske prepreke teške 1,7 tona povezane čeličnom užadi – i mine koje će se postavljati samo u slučaju neposredne prijetnje.
Dio granice bit će dodatno osiguran termovizijskim kamerama, detektorima kretanja i elektroničkim sustavima zaštite. Brigadni general Robert Bagan najavio je da će cijela granica s Bjelorusijom biti fizički i elektronički zaštićena do travnja sljedeće godine.
Prijetnje iz Rusije i instrumentalizacija migranata
Duž granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom već je podignuta 5,5 metara visoka ograda s bodljikavom žicom, namijenjena sprječavanju ulaska nelegalnih migranata. Prema poljskim vlastima, migranti su dio strategije destabilizacije koju provode Rusija i Bjelorusija, organizirajući njihov dolazak s Bliskog istoka i Afrike.
Poljski dužnosnici identificirali su dva ključna scenarija destabilizacije: instrumentalizaciju migranata i izravnu vojnu prijetnju.
Jačanje kibernetičke obrane
Uz fizičke barijere, Poljska intenzivno ulaže u kibernetičku sigurnost. Uspostavljena je postrojba od 6.500 ljudi, uključujući vojnike i civilne stručnjake, koja je prošle godine zabilježila više od 100.000 kibernetičkih napada.
Poljska je također ključna tranzitna točka za zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, što je čini glavnom metom destabilizacijskih napada. “Iskustvo iz Ukrajine pokazalo nam je važnost brze reakcije i prilagodbe na sve moguće prijetnje,” zaključuje general Czosnek.
wpDiscuz
