Published On: Wed, Sep 4th, 2013

“Princip ni za Beč nije terorista”

Savjetnik za kulturu predsjednika Srbije Radoslav Pavlović smatra da je opasnost od prekrajanja povijesti Prvog svjetskog rata u domaćoj javnosti preuveličana i da je bezrazložna bojazan da će se u ozbiljnim knjigama Gavrilo Princip tretirati kao terorista, a atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda kao razlog za izbijanje Velikog rata .Ne vidim zavjeru, ne vidim reviziju povijesti. Ne kažem da neće biti nekih pokušaja, ali to pripada klevetama i žutoj štampi. To je priča koja više postoji u medijama nego u stvarnosti. Ozbiljan svijet i povjesničari se tim glupostima neće baviti. Uvjeren sam da će povjesničari i zemlje velike četvorke, bilo da je to Francuska koja nam je bila saveznik ili Njemačka protiv koje smo ratovali, obilježavanje uraditi časno i korektno – kaže poznati dramski pisac u razgovoru za “Vijesti”.

 

Ipak, da do skora nije bilo toliko entuzijazma u Organizacionom odboru za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata, čiji je Pavlović koordinator, govori i podatak da je srpska diplomacija kontaktirala s predstavnicima zemalja iz kojih su dolazili tonovi o drugačijem viđenju Velikog rata, pa čak i do apsurdnog usporedbe Principa s Bin Ladenom!

 

 Moram pohvalim našu diplomaciju da je na ovu temu bila izuzetno vrijedna. Veleposlanik Austrije našem ministru Mrkić je doslovce rekao: “Nećemo Principa nazivati ​​teroristom”, a na nedavnom skupu na Brdu kod Kranja, predsjednik Francuske Hollande je našem predsjedniku poručio da s njihove strane apsolutno neće biti tumačenja Sarajevskog atentata s revizionističkog stanovišta. Štoviše, predsjednik Nikolić je pozvan da sljedeće godine prisustvuje defileu u Parizu povodom stogodišnjice Velikog rata, a na francuskoj televiziji će biti prikazana velika dokumentarna serija “Apokalipsa Veliki rat”, gdje se na Srbiju gleda izuzetno korektno – otkriva nam Pavlović.
Podsjećamo da je na inicijativu Pariza u Sarajevu trebao biti organiziran središnji Međunarodna događaj povodom velikog jubileja i to pod nazivom “Sarajevo, srce Europe”. Dio tog događaja trebalo je da bude i znanstveni skup na kojem je, recimo, bio pozvan i jedan Ejub Ganić! Naš sugovornik, međutim, kaže da tog skupa s logistikom velike Francuske neće biti. Travnja ove godine trebalo je na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja sudionica da se postigne dogovor, ali se ni taj sastanak nije održao.
– Francuskom veleposlaniku sam rekao da me čudi naziv “Sarajevo, srce Europe”, pošto mislim da je Francuska srce Europe. Ali, kako sada stvari stoje, taj skup u Sarajevu se neće održati. Francuska je odlučila da u okviru štednje ne financira ništa izvan svoje zemlje što se tiče obilježavanja jubileja. Negdje je entuzijazam nestao – pomalo zagonetno kaže Pavlović.

 

U Beogradu spomenik kralju Nikolaju

“Vijesti” objavljuju dio planiranih događaja i manifestacija kojima će biti obilježen veliki jubilej. Osim međunarodnog znanstvenog skupa pod pokroviteljstvom SANU biće napravljen jednosatni dokumentarni film o Velikom ratu s ekskluzivnim snimkama iz arhive Jugoslovenske kinoteke. U Beogradu je predviđen i defile srpski i savezničkih gardista, a predviđena je i simulacija Kolubarske i Cerske bitke.

 

Rusi će izfinasirati postavljanje spomenika u Beogradu caru Nikolaju, najvećem srpskom savezniku u tom ratu. U prostorijama UNESCO u Parizu bit će velika zajednička izložba u čast žena koje su liječile i njegovale ranjene srpske vojnike i koje su sa srpskom vojskom prošle i albansku golgotu. Kazališta će imati premijere od Nušićeve “Devetstopetnaesta – tragedija jednog naroda”, do Ćosićevog romana epohe “Vrijeme smrti” …

Bez podjele na pobjednike i poražene

Državni Organizacijski odbor je predvidio da program obilježavanja godišnjice Prvog svjetskog rata traje četiri godine, koliko je trajao i rat.Sve će to dosta koštati, a ovih dana trebalo bi da se i napravi preciznije troškovnik. Prema riječima Pavlovića, program je tako koncipiran da se Srbija neće braniti niti će nekoga napadati. 
– Jubilej ćemo obilježiti u duhu sjećanja, izražavajući poštovanje prema našim precima koji su užasno stradali. Hoćemo da im se zahvalimo što su branili slobodu, što su sačuvali ovo nešto teritorija, što su iu najtežim mometnu bili hrabri i čestiti.