Prijeti novi skok šviarskog franka

Europska središnja banka (ECB) objavila je da će u narednih 18 mjeseci “ubrizgati” više od 1.000 milijardi eura u oslabljenu ekonomiju eurozone, kako bi se suprotstavila prijetećoj deflaciji, izjavio je danas Mario Draghi, predsjednik ECB-a.
Domaći analitičari smatraju da će, iako se najnovija odluka ECB-a ne tiče izravno BiH, imati utjecaja na domaću privredu i standard stanovništva, te se slažu da će ova mjera dovesti do rasta švicarskog franka.
ECB planira otkupljuje obveznice u vrijednosti od 60 milijardi eura mjesečno, sve do kraja rujna 2016. godine, što je daleko više nego što je ranije prognozirano.
Dragi je, također, priopćio da će kamatne stope u eurozoni biti zadržane na rekordno niskih 0,5 posto, koliko iznose od rujna 2014. godine.
Marko Đogo, predsjednik sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, kaže da će mjere ECB svakako imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo u BiH, ali i dovesti do rasta franka.
“Naša gospodarska kretanja značajno ovise od kretanja u EU, jer je to naše najveće izvozno tržiše i dosta naših građana radi na europskim tržištima rada. Ako mjere dovedu do oživljavanja europske privrede, to bi za nas bilo dobro”, rekao je Đogo i dodaje da nije ubijeđen da će do toga stvarno i doći, jer sve ovisi na što će se taj novac potrošiti.
“Pitanje kako će europske države iskoristiti te državne obveznice, tih 60 milijardi mjesečno, da li za servisiranje i reprogram starih dugova ili na pokretanje agregatne potražnje i pomoći realnom sektoru”, istakao je on. Đogo kaže da se u narednom razdoblju može očekivati ​​rast franka, ali da ECB puno i ne zanima kretanje švicarske valute.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže da je svaka mjera koja povećava likvidnost bankarskog sektora u EU dovela do toga da se poveća i vrijednost švicarskog franka.
Prema njegovim riječima, neminovno je da ako švicarski franak ne bude administrativno reguliran da će doći do njegovog jačanja.
“Taj višak likvidnosti uglavnom je bio usmjeren u trgovinske operacije vrijednosnim papirima, a najčešće iu valutnim transakcijama, gdje se pokazalo da je švicarski franak jedna od valuta sigurnog utočišta”, rekao je on.
“Kao što je poznato, poslije krize 2008. godine uglavnom je ‘upumpavanje’ novca iz proračuna išlo ka sanaciji i jačanju bankarskog sektora, što je dovelo do jedne deformacije sustava i izrazito velike likvidnosti, a to nije donijelo očekivane rezultate u gospodarstvu”, rekao je Raković i dodao da se ovakvim operacijama, gdje bi bili financirani proračuni i javne investicije, došlo do zaokreta u politici investicija i do većeg upumpavanja novca u samu europsku privredu, a ne u bankarski sektor.
Raković kaže da svaka mjera upumpavanja novca na međunarodnom tržištu dovodi do slabljenja valute i smatra da će to povećati konkurentnost europskog gospodarstva, u odnosu na druge svjetske privrede, ali će imati za posljedicu promjenu tečaja.