Published On: Pet, pro 3rd, 2021

PRETUŽNO: Četverogodišnji dječak porijeklom iz BiH nastradao u kampu Al-Hol u Siriji

Dječaka Ibrahima Babića u kampu Al-Hol u Siriji, zatvorenom šatorskom naselju u kojem su smještene porodice osumnjičenih militanata takozvane Islamske države, krajem studenog udarila je cisterna s gorivom, nakon čega je preminuo.

Informaciju o smrti dječaka potvrdili su iz centra za informiranje Rojava, nezavisne organizacije sa sjedištem u sjeveroistočnoj Siriji, koja ima uvid u situaciju u kampovima.

Četverogodišnji Ibrahim s majkom, porijeklom iz Indonezije, u Al-Holu je boravio otkako je 2019. “Islamska država” teritorijalno poražena.

Dječakov otac Edvin Babić iz Sarajeva jedan je od uhićenih u ožujku 2019. godine, u Baguzu, posljednjem uporištu militantne grupe.

Edvin Babić, bh. državljanin osumnjičen da je bio militant "Islamske države" tokom predaje kurdskim snagama u Deir-Ezor provinciji u Siriji, mart 2019.
Edvin Babić, bh. državljanin osumnjičen da je bio militant “Islamske države” tokom predaje kurdskim snagama u Deir-Ezor provinciji u Siriji, mart 2019.

Tada su osumnjičeni militanti i njihove porodice uhapšeni ili su se sami predali snagama Kurda i međunarodne koalicije za borbu protiv “Islamske države”. Muškarci su odvedeni u zatvore, a žene i djeca u nekoliko kampova, od kojih je najveći Al-Hol u pokrajini Hasaka.

U Al-Holu trenutno živi oko 60.000 osoba iz skoro 60 zemalja svijeta. Osim porodica osumnjičenih militanata, u kampu žive i izbjeglice i raseljene osobe. Među njima su i državljanke BiH s djecom.

Radio Slobodna Europa, popunjen uglavnom pro SDA kadrovima iz Sarajeva, pomno prati ovaj proces te ima podatke o oko stotinu osoba, od čega je najveći broj djece.

Procjene su da je iz BiH u Siriju i Irak otišlo oko 360 osoba. Nije poznato koliko je djece, čiji su roditelji bh. državljani, rođeno u ovim zemljama.

Pripreme za povratak u region Rake iz kampa al-Hol u Siriji, septembar 2021
Pripreme za povratak u region Rake iz kampa al-Hol u Siriji, septembar 2021

Smrti djece u Al-Holu

U prvih devet mjeseci 2021. godine, u prenapučenom, neuvjetnom kampu umrlo je više od 60 djece.

Prema informacijama međunarodne organizacije za zaštitu djece Save the Children, ovi brojevi upućuju da je svake sedmice umrlo dvoje djece od različitih uzroka.

Organizacija je, također, objavila da samo 40 posto djece ima bilo kakav vid obrazovanja, a godine traumatskih iskustava utjecale su na njihovo mentalno zdravlje.

Save the Chlidren je pozvao vlade zemalja da djeca budu repatrirana i “da ne dočekaju još jednu zimu u kampovima”.

Apel je uputila i organizacija Amnesty International, krajem studenog. Zatraženo je od vlada zemalja da repatriraju 27.000 djece držane u teškim uvjetima na sjeveroistoku Sirije.

“Deseci tisuća djece iz Sirije, Iraka i više od 60 drugih zemalja prepušteni su jadu, traumi i smrti jednostavno zato što njihove vlade odbijaju preuzeti svoje odgovornosti i vratiti tu djecu u sigurno i sigurno okruženje”, rekla je Diana Semaan, istraživačica Amnesty Internationala za Siriju.

“Spremne smo odgovarati pred sudom u BiH”

U drugom kampu Al-Roj na sjeveru Sirije živi oko 2.500 žena i djeca.

U njemu je i nekoliko državljanki BiH s djecom.

Jedna od njih u tajnosti je poslala glasovne poruke za RSE. Poručuje da je spremna odgovarati pred Sudom BiH, ako je to potrebno.

“Mi nemamo nikakav problem izaći pred sud, samo da nas izvedu odavde”, kaže ova žena.

“Uvjeti ovdje su nehumani i krajnje neuvjetni za nas i našu djecu. Bolesni smo od uvjeta u kojima živimo. Živimo u šatoru, to je nehumano”, kaže ona.

Dodaje da ih kurdske snage često provjeravaju i kažnjavaju, posebno ako im pronađu telefon.

“Djeca su traumirana, bolesna, opada mi kosa, izloženi su stresu i traumama. Apeliram na vlast u BiH da se smiluju, ako ne nama, onda našoj djeci”, poručila je u glasovnoj poruci žena čije ime je poznato RSE, ali zbog njezine sigurnosti neće biti objavljeno.

Druga Bosanka iz kampa Al-Hol, gdje živi s petero djece, za RSE je u pisanoj poruci kazala da su se prestale nadati.

“Nemamo baš izbora, saburamo”, napisala je kratko.

U kampu Roj je i Bosanka s dvoje djece.

“Kao osoba koja je došla Siriju, prihvaćam da mi se sudi u BiH, ali ova kazna koju ovdje imamo kod Kurda, nemoguća je”, poručila je.

“Da se djeca ne pate više”, kaže.

“Jako smo bolesni svi, moje dijete ima rijetku bolest. Molim vas da pokrenete bilo šta da nas izbavite odavde”, poručila je bh. vlastima u glasovnoj poruci.

Bosanka u sirijskom kampu: Cijela porodica mi je ovdje

U Roju je od 2017. godine i Bosanka s troje djece. Kaže da se stalno nadaju vijestima da će biti vraćene u svoju zemlju. S njom su i siročad čija je majka iz Francuske umrla.

Kako bi zaradila nešto novca, ova žena sprema kruh i prodaje ga u kampu. Na taj način sebi i djeci osigurava osnovne namirnice za život.

Uvjeti u kampovima, posebice u Al-Holu, su strašni, ocijenio je Save the Children.

“Al-Hol je jako pretrpan i neprikladno mjesto za djecu. Usluge su ograničene i kritično preopterećene, a sklonište je neadekvatno. Razmjere nasilja, poteškoća, neimaštine i traume koje djeca koja žive u ovim kampovima svakodnevno doživljavaju ne mogu se ni opisati”, poručili su iz ove organizacije.

Iz centra za informiranje Rojava za RSE su potvrdili da su uvjeti u kampovima izuzetno teški.

“Osobe imaju svoje osnovne potrebe zadovoljene, ali Aneks, u kojem žive svi strani državljani, posebno je teško mjesto za nevladine organizacije za pružanje usluga sigurnosti. Na primjer, od septembra nijedna UNICEF-ova škola nije djelovala u ovom dijelu kampa”, kazali su.

Dodaju da je prisutno i nasilje između osoba u kampu, ali i protiv međunarodnih organizacija.

“Zaključno s listopadom, 87 ljudi je ubijeno u Al-Holu ove godine”, napisali su iz ovog centra za informiranje.

Sve Bošnjakinje koje su se javile RSE iz sirijskih kampova kazale su da kurdske snage odvode starije dječake od majki i smještaju ih u zatvore.

“Djecu su neku već oduzeli. Oni kažu u škole, Allah zna šta se dešava tamo”, kaže jedna od Bošnjakinja.

Druga žena je rekla da odvode dječake starije od deset godina.

“To je mnogo traumatično i za djecu i za majke. Odvode ih u zatvore. Žene također zbog posjedovanja telefona. To je ovdje zabranjeno, ali nama je to jedini način da se čujemo sa svojim porodicama, da pitamo ima li išta za povratak”, kazala je druga Bošnjakinja

Iz centra za informiranje Rojava na upit RSE od odvođenju dječaka od majki, kazali su:

“Riječ je o transferima koji se ponekad događaju između Al-Hola i Houri centra. Ovdje se radi o deradikalizaciji i rehabilitaciji za posebno rizične dječake koji su identificirani u kampu. Centar Houri za to provodi programe deradikalizacije populacije, iako naravno to nije savršen proces i dječaci su tamo zatočeni”.

Amnesty International u svom izvještaju piše da je kamp Al-Hol pod kontrolom Asajiša, policijskih snaga kurdske Autonomne uprave.

“Tijekom protekle godine Asajiš su samovoljno zatvarali dječake od 12 godina iz dijela kampa za strance, odvajajući ih od njihovih majki i skrbnika, isključivo pod sumnjom u potencijalnu ‘radikalizaciju’ dječaka u budućnosti i bez ikakvih dokaza o nedjelima. Asajiš premješta dječake u zatočeničke centre opisane kao ‘centre za rehabilitaciju’ izvan kampa, koji nemaju adekvatan pristup hrani, vodi i zdravstvenoj skrbi i gdje su bolesti poput tuberkuloze i šuge raširene”, piše ova organizacija.

Djeca u dijelu za strance od dvije godine prisiljena su odvojiti se od svojih majki ili skrbnika kako bi otišla u bolnicu.

Oružane snage sigurnosti prate djecu u zdravstvene službe i odbijaju dopustiti majkama ili skrbnicima da se pridruže, napisali su iz Amnestyja.

“Prema Konvenciji o pravima djeteta, nijedno dijete ne smije biti proizvoljno lišeno slobode, a pritvor djeteta trebao bi biti krajnja mjera i to u najkraćem primjerenom vremenskom razdoblju”, poručuju.

“Autonomna uprava mora odmah osloboditi sve dječake koji su samovoljno pritvoreni i prekinuti praksu razdvajanja obitelji i spojiti što je prije moguće svako dijete koje ostane odvojeno od svojih roditelja ili skrbnika”, rekla je Diana Semaan, iz Amnestyja.

O ovome je pisao i Human Rights Watch u svome izvještaju o stanju u kampovima.

Oko 700 ili više dječaka u zatvorima drže se odvojeno od muškaraca. Oko 400 je Sirijaca, 200 Iračana, a ostatak dolazi iz nekoliko drugih zemalja, napisali su iz HRW-a.

Dječaci imaju pristup dvorištima na otvorenom, ali imaju mali pristup obrazovanju, rekreaciji i drugim osnovnim uslugama, prenijeli su riječi zamjenika dopredsjedavajućeg Autonomne uprave sjeveroistočne Sirije Čije Kurda.

Tri dobro informirana izvora, koja su govorila pod uvjetom da ostanu anonimna, rekla su da su mnogi dječaci u zatvorima odvedeni iz kampova u kojima su živjeli s majkama i braćom i sestrama kad su dosegnuli sredinu adolescencije, a da su neki bili u dobi od 12 godina.

Muškarci za koje se sumnja da su simpatizeri Islamske države u zatvoru na sjeveroistoku Sirije, u gradu Hasakehu, oktobar 2019.
Muškarci za koje se sumnja da su simpatizeri Islamske države u zatvoru na sjeveroistoku Sirije, u gradu Hasakehu, oktobar 2019.

Bh. vlasti spremne, ali bez naznaka o terminu repatrijacije

Jedina deportacija bh. državljana iz Sirije desila se 19. prosinca 2019. godine. Tada su sigurnosne agencije uz pomoć Vlade Sjedinjenih Američkih Država iz dva kampa i zatvora za muškarce vratili ukupno 25 osoba.

Na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, Vijeće ministara formiralo je koordinacioni tim sastavljen od stručnjaka koji rade na planovima povratka, ali i rehabilitacije i resocijalizacije osoba iz Sirije.

Ovaj tim sastao se u studenom, nakon čega je jedan od članova za RSE kratko kazao da je usvojen poslovnik o radu.

“Osim policije sudjeluju i predstavnici socijalne službe, zdravstva, školstva, pravde, civilnih poslova ljudskih prava. Cilj je izraditi protokole, planove za prihvat naših državljana. Sigurnosni aspekt i aspekt rehabilitacije i reintegracije će biti prisutan odnosno svatko uz svoje nadležnosti”, kazao je zvaničnik Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Iz Ministarstva sigurnosti za RSE su kazali da su ispunjeni svi nužni uvjeti u vidu kreiranja zakonodavnog i institucionalnog okvira, nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo Informaciju o državljanima BiH koji se nalaze u zonama sukoba Sirije i Iraka.

Odlukom je predviđeno da Koordinacijski tim pripremi proces repatrijacije, reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka.

“Sam proces podrazumijeva, između ostalog, plan repatrijacije koji detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontroliran povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima BiH”, poručuju iz Ministarstva sigurnosti.

Dodaju kako su u to uključeni i program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana BiH koji sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguranje pristupa obrazovanju, ekonomsku podršku i zapošljavanje.

Iz Ministarstva kažu da nemaju odgovore na pitanja o terminu povratka, ali i smrtnim slučajevima bh. državljana u kampovima, o čemu su u porukama porodicama izvijestili neke od žena.

Muškarci, državljani BiH, po povratku iz Sirije bivaju optuženi za krivična djela u vezi s terorizmom, dok žene dosad nisu bile procesuirane, izuzevši jedan slučaj optuženeza financiranje terorizma.

U BiH je pred Sudom BiH zbog vrbovanja i poticanja na terorizam, te organiziranja terorističkih grupa, za odlazak na strana ratišta, pokušaj odlaska na strana ratišta, boravak na stranom ratištu, financiranje terorističkih aktivnosti, obuku i bilo kakve aktivnosti u sklopu terorističkih organizacija, dosad osuđeno 46 osoba.

Trenutno 13 osoba izdržava kaznu zatvora za krivično djelo terorizma, a dvije osobe za krivično protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Priča jedne Sarajke: Čekanje na unuku iz Sirije

Šta su uradile druge zemlje?

Pad “Islamske države” 2019. u Siriji stvorio je problem što s obiteljima stranih militanata. Vlade zapadnih zemalja dosad nisu imale sluha, osim nekoliko slučajeva, kad je riječ o apelima za povratak.

Prošlog mjeseca danska i njemačka vlada vratile su 37 djece i 11 žena iz dva logora. Međutim, petero druge djece ostavljeno je nakon što je danska vlada oduzela državljanstvo njihovim majkama. Procjenjuje se da je u kampovima ostalo oko 100 žena i djece iz Njemačke.

Više od 1.225 djece vraćeno je u domovinu od 2017. – gotovo 56 posto u 2019. godini. Tokom 2020. i ove godine zabilježen je nagli pad repatrijacija zbog pandemije COVID-19, podaci su međunarodnih agencija.

Francuska je do sada vratila 35 djece, ali uglavnom odbija vratiti odrasle osobe.

Belgija je u svibnju kući dovela desetero djece i šest majki. Od 2017. vraćeno je 18 odraslih osoba i 43 maloljetnika.

Najviše državljana vratila je Rusija, najmanje 340 osoba, značajan broj državljana vratili su Uzbekistan, Kazahstan, Tadžikistan i Kirgistan.

Od oko 400 Kosovara koji su otišli u Siriju i Irak, vratilo je oko 240, najviše žena i djece.

Sjeverna Makedonija je u lipnju2021. objavila povratak četvorice muškaraca, pet žena i 14 djece, čime se broj ljudi koje je vratila popeo na više od stotinu.

izvor: Bošnjački nacionalni radio RSE
guest
28 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Anonimac
Anonimac
1 mjesec prije

Šta je pisac htio da kaže .Nepotreban članak.

Hvo..zauvjek.
Hvo..zauvjek.
Odgovori   Anonimac
1 mjesec prije

Potbuno nebitno,manje isil terorista,možete misliti što bi postao kad odraste biću bum,bum,bum..

Bos. Krajina1992
Bos. Krajina1992
Odgovori   Hvo..zauvjek.
1 mjesec prije

Tebe je dobro fra Jure iznabadao na kitu kad si imao 11 godina. Pa sa 3 prsta drkao

Anonimac.
Anonimac.
Odgovori   Bos. Krajina1992
1 mjesec prije

To ti iz iskustva znaš .Vidim dosta si upućen u zbivanje

Luigi
Luigi
Odgovori   Anonimac
1 mjesec prije

Tačno

Uskok
Uskok
1 mjesec prije

Stvarno nebitna tema. A što su radili dole u siriji da nisu širili ljubav.

Izmetbegović
Izmetbegović
1 mjesec prije

A šta je tvoj suprug isilovac i ti činili kurdskoj djeci i ostaloj djeci. Neka te tamo, brzo će i ovde biti slično u tvom trokutistanu..

Stipe
Stipe
1 mjesec prije

Neka vas tamo jer tamo pripadate. Jednog dana tamo ćemo vam poslati i ovaj ostatak koji je glupošću AU generala Josipa Filipovića ostavljen u BiH.

Istinomjer
Istinomjer
Odgovori   Stipe
1 mjesec prije

O čemu ti? Iako Hrvat Filipović je de facto bio pod Austrougarskim zapovjedništvom. Službena politika AU je bila ne dozvoliti cijepanje i vracanje dijelova BiH Hrvatskoj i Srbiji radi lakše kontrole vise zemalja koje su slabije i lakseg izvlačenja prirodnih bogatstava i ruda. U tu svrhu upravitelj Kalaj Madjar nesto kao Inzko/Schmidt danas predstavlja projekt izmisljanja i nametanja Bosanske nacije koji nigdje nije uspio zazivjeti već ga samo bos muslimani prihvataju kao sredstvo da ne budu priključeni Hrvatskoj ili Srbiji iako su se u Otomanskom carstvu izjasnjavali kao Turci i vrijedalo ih je povezivanje sa Bosnom. Da je Filipović radio na svoju ruku bio bi pobunjenik za Bec i Pestu.

Šaćir soros
Šaćir soros
Odgovori   Istinomjer
1 mjesec prije

Koljac Bosnjaka FILIPOWITZ…nije znao Bosanski….hrvatska tada kao i ŠLAVONIJA i Dalmacija imala pokrajinsku zastavu U AU MORHIJI…HRVATSKOG JEZIKA NI U PANJEVIMA…

Bojan
Bojan
1 mjesec prije

Bosna je leglo vehabija i kao takva je svjetski sigurnosni problem.

Luigi
Luigi
1 mjesec prije

Mali Ibrahim kakve veze ima sa bih osim što mu je babo boknjak? Mali nije ni vidio bosne?

Anonimac
Anonimac
Odgovori   Luigi
1 mjesec prije

Nesretna okolnost, tako naprednu zemlju, postojbinu svoga nesretnoga babe, da ne vidi.

Luigi
Luigi
Odgovori   Anonimac
1 mjesec prije

Ha ha ha…

Luigi
Luigi
Odgovori   Luigi
1 mjesec prije

Ko zna ko ga je i napravio? Ja ne vjerujem da mu je taj edviin babiić babo.

Luigi
Luigi
Odgovori   Luigi
1 mjesec prije

Tamo jednu žemsku po 15 issilovaca zigu.

Anonimac
Anonimac
Odgovori   Luigi
1 mjesec prije

Istina, u gomili se ne zna zagondžija.

Ganga🐉
Ganga🐉
1 mjesec prije

Bahlinska posla

Luigi
Luigi
1 mjesec prije

Nemojte više ovako tužne članke. Sav sam se rasplakao.

Anonimac
Anonimac
1 mjesec prije

Jadno dijete i njegova sudbina- imati babu, člana terorističkog isila.

Luigi
Luigi
1 mjesec prije

Ti edvine babiću jest il išo u siriju ratovati ili zitigu?

Luigi
Luigi
Odgovori   Luigi
1 mjesec prije

Eto kakvi ste vi vojnici.

Luigi
Luigi
1 mjesec prije

Nije meni što je ovaj članak tužan, nego predug je.

Legionar
Legionar
1 mjesec prije

Ma koga to Uopce briga ko je to U Sirji nastrada, !!

veritas
veritas
1 mjesec prije

Najbolje ih je prepustiti Kurdima da im oni presude. Inače,
ovdje bi svi bili oslobođeni bilo kakve krivnje. Allah je zaista
velik. I neka tako bude: Ubio si Kurda – neka te Kurd Sudi!

Hodidjed
Hodidjed
1 mjesec prije

Ima masa drugih medija s kojih Poskok može nadopunjavati dnevnu kvotu članaka. Žali Bože djeteta ali ovaj članak je bezveze. Ili je trebao izazvati empatiju. Tražili su “zemaljski raj” gdje sve ide po Alahovim zakonima, pa eto i ovo je valjda kako oni kažu Alahova volja.

Jure
Jure
1 mjesec prije

Ako su pametni oni nikad naše granice neće prijeći. Eto im Njemačka, Švedska Danska Finska i sl…

Ganga🐉
Ganga🐉
Odgovori   Jure
1 mjesec prije

Eto njima Irak Iran Arapi Turci i ostali suneti