Danas su četiri godine od tragične smrti dječaka Mahira Rakovca iz Sarajeva.
Rijetko tko na spomen njegovog imena ne može a da se s tugom ne sjeti ne samo tog kobnog dana već i obiteljske tragedije koja se kasnije desila.
Mahir je skočio s osmog skata zgrade u kojoj je stanovao u naselju Dobrinja. Javnost su uzdrmale riječi njegove majke Alise Mahmutović i očuha Dubravka Lovrenovića, oboje uglednih profesora, da je Mahir žrtva vršnjačkog nasilja i seksualnog zlostavljanja u školi.
Smrt Mahira Rakovca izazvala je brojne polemike u BiH i regiji. Izazvala je i proteste u gradovima širom zemlje uz poruku „stop vršnjačkom nasilju“.
Početkom ožujka 2016. godine tadašnja glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić objavila je da je nakon više-mjesečne istrage utvrđeno kako u slučaju smrti dječaka Mahira nije bilo elemenata kaznenog djela. Mahirova majka i očuh nastavili su se boriti.
No priča koja je potresla regiju nažalost ovdje se ne završava.
Godinu i mjesec nakon Mahira, otišao je i njegov očuh Dubravko Lovrenović, bh. historičar i akademik. Preminuo je 17. siječnja 2017. nakon borbe s teškom bolešću, s karcinomom.
Nekoliko mjeseci kasnije, pridružila im se i Alisa, posljednja iz obitelji okovane tragedijom. Umrla je 26. lipnja 2017. u Tuzli. Također od karcinoma. Ali njihovi prijatelji reći će od tuge.