Europski čelnici, okupljeni na summitu u Budimpešti, poslali su snažnu poruku novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, pozivajući ga na očuvanje ključnih savezništava i izbjegavanje trgovinskog rata. Trumpov povratak na vlast donosi niz pitanja koja već uznemiruju europske vođe – od budućnosti američke podrške Ukrajini do mogućnosti drastičnih carina na europski izvoz.
Europa podijeljena, traži stabilnost
Trumpov povratak u Bijelu kuću dolazi u trenutku kad je Europa suočena s vlastitim unutarnjim izazovima. Njemačka vlada se raspala, a Francuska je oslabljena internim političkim pritiscima, što Europskoj uniji ostavlja malo prostora za manevar u suočavanju s vanjskim prijetnjama. Uz to, europski čelnici svjesni su da Trumpove protekcionističke politike i potencijalno smanjenje američke podrške NATO-u mogu ozbiljno ugroziti stabilnost cijelog kontinenta.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je važnost europske jedinstvenosti u ovom trenutku, ističući da se nijedna članica EU ne može samostalno nositi s izazovima koji predstoje. „Autokrati ovog svijeta moraju dobiti jasnu poruku o važnosti vladavine zakona“, izjavila je von der Leyen, upućujući implicitnu poruku Trumpu o potrebi za održavanjem međunarodnog poretka.
Trump i Ukrajina: Neizvjesnost koja brine Europu
Jedna od ključnih točaka rasprave na summitu bila je podrška Ukrajini. Trumpova pobjeda izaziva zabrinutost da bi mogao smanjiti ili obustaviti američku vojnu i financijsku pomoć Kijevu. To bi moglo destabilizirati Europu, posebno u trenutku kada Rusija, uz podršku Sjeverne Koreje, jača svoje vojne aktivnosti. Europski čelnici, uključujući čelnika NATO-a Marka Ruttea, upozoravaju da bi slabost prema Rusiji poslala opasan signal Kini, koja također nastoji povećati svoj utjecaj.
Čelnik Europskog vijeća Charles Michel izjavio je kako vjeruje američkom društvu i njegovoj sposobnosti da prepozna važnost zajedničkog suprotstavljanja autoritarnim režimima. Ovaj apel, međutim, dolazi u vrijeme kad Trump otvoreno prijeti carinama na europske proizvode, najavljujući razdoblje potencijalnog trgovinskog rata.
Trgovinske prijetnje i rizici za europske ekonomije
Trumpova najava carina na uvezenu robu posebno pogađa europske proizvođače automobila poput BMW-a, Mercedesa i Volkswagena, koji značajan dio prihoda ostvaruju na američkom tržištu. Njihove su dionice već pale nakon vijesti o Trumpovoj pobjedi, što pokazuje kako su tržišta već osjetila pritisak mogućeg trgovinskog rata.
Finski premijer Petteri Orpo upozorio je na ozbiljne posljedice koje bi trgovinski rat imao na europske ekonomije i pozvao na dijalog. Luksemburški premijer Luc Frieden naglasio je potrebu za jasnim i otvorenim razgovorima s Trumpom, iako je priznao da Trumpova nepredvidljivost predstavlja izazov za uspostavu stabilnih odnosa.
Hoće li Trumpova politika približiti EU BRICS-u?
Jedna od najvećih bojazni demokratske administracije i američkog političkog establišmenta je da bi Trumpove carinske politike mogle potaknuti EU da se približi BRICS zemljama – Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoafričkoj Republici – kao alternativi američkom tržištu. EU bi se, kako tvrde analitičari, mogla okrenuti jačanju trgovinskih i političkih veza s BRICS-om kako bi smanjila ovisnost o SAD-u i osigurala stabilnije trgovinske kanale.
Približavanje EU BRICS-u predstavljalo bi ozbiljnu prijetnju za dugoročnu poziciju SAD-a u globalnoj trgovini i geopolitici. Ako bi EU i BRICS zajedno djelovali na jačanju trgovinskih kanala i promicanju alternative dolaru kao dominantnoj globalnoj valuti, to bi moglo oslabiti američki utjecaj i pokrenuti stvaranje multipolarnog svijeta u kojem SAD više ne dominira. Takav razvoj događaja posebno zabrinjava Demokrate, koji bi mogli iskoristiti diplomatske i političke pritiske kako bi spriječili EU u ostvarivanju takve strategije.
Krizna područja kao sredstvo pritiska?
U ovoj složenoj igri međunarodnih odnosa postavlja se pitanje hoće li Demokrati posegnuti za kriznim žarištima na Balkanu, Kavkazu ili Bliskom Istoku kako bi osigurali Trumpov nastavak intervencionističke politike. Umjetno izazvani sukobi mogli bi povećati pritisak na Trumpovu administraciju i prisiliti ga na aktivnije angažiranje u međunarodnim krizama, što bi pomoglo očuvanju američkog globalnog utjecaja.
Naravno, poticanje sukoba u kriznim regijama nosi ogromne rizike i posljedice, kako za SAD tako i za cijeli svijet. No, potencijalni trgovinski rat s EU-om i približavanje EU BRICS-u mogli bi predstavljati toliko značajnu prijetnju za američku dominaciju da bi pojedini akteri mogli pribjeći radikalnijim mjerama.
Zaključak: Svijet na prekretnici
Europski čelnici u Budimpešti jasno su stavili do znanja da očekuju suradnju i predanost transatlantskim vrijednostima od Trumpove administracije. No, s obzirom na Trumpovu protekcionističku politiku i potencijalno slabljenje američke podrške Ukrajini, pred Europom su teška vremena. EU bi mogla biti prisiljena tražiti alternativne partnere, što bi dodatno zakompliciralo već nestabilan svjetski poredak.
Pitanje ostaje: hoće li Trump pristati na suradnju i održavanje ključnih savezništava, ili će Europa, suočena s izazovima, naći vlastiti put u suradnji s novim globalnim akterima? Rezultati tog izbora mogli bi oblikovati svjetski poredak u nadolazećim godinama.
wpDiscuz
