Published On: Pon, svi 31st, 2021

PREDBRAČNI UGOVOR NA SAMOM POČETKU OSMANSKOG CARSTVA? Zvuči nevjerojatno ali dogodilo se. Jedna Pava ga je isposlovala. Pramajka Zlatka Hasanbegovića

Priča o ljubavi Pave i njenog muža Ahmet-paše je drevno predanje s područja Vranješke doline u Crnoj Gori, koje pripada teritoriji općine Bijelo Polje i koje se više od tri i pol stoljeća čuva od zaborava.

Koliko je ova priča bila u svoje vrijeme važna  i koliko je odjeknula dokaz je da se o njoj živo sjećanje i danas održalo i u susjednoj Hercegovini.

Možda se nekima čini da u priči nema ničeg posebnog.  “Tek neka plemkinja pravoslavka udaje se za plemića muslimana i zadržava svoju vjeru. – Neeš ti”. E pa nije tako.

U doba kad se to događa, radi se o pravom ekscesu u svijetu Islama. I ujedno u njegovoj ljepoti. Jer ako se ičemu divimo, kod prošlosti Osmanske okupacije naših prostora, onda su to ti neki sitni no fascinantni primjeri tolerancije režima.

Kad se nečemu čemu je surovost imanentna, pridoda neki primjerak milosrđa ili tolerancije, onda taj čin, koji bi trebao sam po sebi biti normalan, dobija daleko više na važnosti.

Tako se u kulturi porobljenog, razvio kroz razvoj samog štokholmskog kompleksa, novi podfenomen, divljenje njegovim rijetkim trenucima kada bi pokazao ljudsko lice.

Priča je važna jer je stara gotovo koliko i Osmanska okupacija naših prostora. Priča o mješovitom braku na samom početku osmanske okupacije nije mala stvar.

Nakon  tek okupirane Crne Gore, sultanov vojnik u Crnoj Gori, pristaje vjenčati se domaćom kršankom no poštujući njene uvjete, da ona vjeru ne mijenja, i da ženska djeca budu odgojena u kršćanstvu a muška u Islamu. Ovako nešto nezamislivo je na samom početku Osmanske okupacije. U Crnoj Gori se dogodilo.

Priča nema samo romantičarski  ton. U vremenskom kontekstu kada ju promatramo, priča je zapravo , povijesno iznimno važna i više nego fantastična.

Može li se stoga Pavu Milikić, kćerku vraneškog kneza Nikole, smatrati pretečom svakog feminizma , ne samo u Crnoj Gori nego širom Balkana? Nije li ona pramajka svake feministice? Mislimo da može.

Ona je postavila svoje predbračne uvjete izuzetno moćnom čovjeku, dužnosniku samog Osmanskog carstva, iznad kojeg je sam sultan, i to prije nekoliko stoljeća.

I on ih se držao.

Koliko žena danas u Crnoj Gori ili Hercegovini imaju predbračne ugovore?  U Crnoj Gori u porastu je posljednjih godina fenomen masovnog abortiranja prvog djeteta, ako je ono žensko, iz neke primitivne crnogorske predaje, da prvo dijete mora biti muško.

A pogledajmo što je Pava uradila prije više od stoljeće i pol:

Udaja Pavina, opisuje događaj iz prošlosti Vraneša, kada se ona kćerka vraneškog kneza Nikole Milikića, pristaje udati za mještanina Ahmet-pašu.

Mladi Ahmet Paša se, nakon višegodišnjeg odsustva iz rodnog kraja, vratio u Vraneš i zaljubio u ljepoticu Pavu, koja je pristala da se uda za njega, pod uvjetom da ne mijenja vjeru.

Također, tražila je da sva muška djeca, koju eventualno budu imali u braku, budu islamske vjere, a ženska – kršćanske, odnosno pravoslavne. Zaljubljeni paša je na to pristao, a Pava mu je u miraz donijela veliko imanje.

Vjeruje se da je Pava rodila tri sina – Muša, Hasana i Dauta, od kojih su nastala tri znamenita muslimanska bratstva – Mušovići, Hasanbegovići i Dautovići.

Što će reći da znameniti hrvatski i bošnjački pravaš, Zlatko Hasanbegović, starinom potječe od pramajke mu Pave, i praoca mu Ahmed paše. Od regiona Kolašin u Crnoj gori.

Oboje njih su bili pravoslavci, Crnogorci. A možda i Srbi. Simpatičan detalj u prilog analize modernog hrvatskog političkog plemena.

 

I sada ide najfenomenalniji dio priče: 

Sinovi su, kazuje predanje, izuzetno voljeli majku, svake nedjelje su je na konju vodili, „sa pozlaćenom opremom”, u crkvu, gdje su je ispred vrata sačekivali dok se završi crkveni obred.

Zastanite ovdje malo i razmislite o ovom detalju. Pokušajte vizualizirati ovu sliku. Recite iskreno što osjećate? Bijes? Gnjev? Oprost? Sliku višestoljetne tragike naših prostora tako savršeno sažetu u ovoj jednoj kratkoj i potresnoj povijesnoj slici?

Pava je umrla na porođaju, rađajući žensko dijete, ostavljajući u amanet sinovima i mužu „da joj se ime ne zaboravi”.

Ubrzo po rođenju, umrlo je i to žensko dijete koje je, shodno njihovom dogovoru, trebalo biti pravoslavne vjere, i sahranjeno pored majke Pave.

Paša je, u znak velike ljubavi i poštovanja prema Pavi, te posjede, koje je dobio od Pave u miraz, prozvao – Pavino Polje. Kada je Ahmet-paša umirao, ostavio je amanet da bude sahranjen pored Pave, koja je do kraja života zadržala svoju vjeru.

I danas, postoje dvije kamene ploče, na jednoj u reljefu uklesan krst, a na drugoj polumjesec, nalaze se nedaleko od centra Pavinog Polj. Svjedočanstva su o toj nesvakidašnjoj ljubavi upravo Pave i njenog muža Ahmeta.

guest
nije obvezno
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
14.7K
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x