Published On: Sri, lis 2nd, 2013

PREBILOVCI: Mjesto hercegovačkog srama

Srbi iz Stockholma uplatili su 100.000 švedskih kruna (11.500 eura) za izgradnju spomen-hrama u Prebilovcima u Čapljini, gdje će biti pokopani posmrtni ostaci Srba koje su pobile ustaške jedinice 1941.  godine. Radi se uglavnom o civilima, zločinci koji su pobili srpske žene, djecu  i starce nakon što su četnici pobjegli,  nikada nisu suđeni. Tutine postrojbe devedesetih su mjesto na kojem je bilo obilježeno mjesto stradanja srpskih civila digle u zrak. Time je nad zločinom urađen novi zločin. Jedna od najvećih sramota Hercegovine i danas stoji neobilježena, a u recentnijim popisima grobišta drugog svjetskog rata koja se provode po Hercegovini Prebilovci se, iz nekih čudnih razloga  zaobilaze…

Novac je prikupljen na donatorskoj večeri prošlog vikenda u sali duhovnog i kulturnog centra “Sveti Sava” u Stockholmu i uplaćen je na račun Srpske crkvene pravoslavne općine u Čapljini. Na donatorskoj večeri okupilo se 120 Srba iz Stockholma, a gosti crkvenoj zajednici u tom gradu bili su episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, paroh čapljinski jerej Danilo Boro i tajnik eparhije Miroslav Bošković.

Jerej Boro rekao je da su donatorsku večeru, prema blagoslovu episkopa britansko-skandinavskog Dositeja, organizirali članovi Zavičajnog udruženja Hercegovaca u osnivanju “Sveti Vasilije Ostroški”. Večer je održana pod pokroviteljstvom Srpskog Saveza i Saveza Srba u Švedskoj koji su za hram u Prebilovcima donirali po 5.000 kruna. U Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj kažu da se uskoro planira organiziranje još dvije ovakve večeri u Malmeu i Geteborgu sa željom da izgradnja hrama u Prebilovcima ide planiranim tempom.

Tijekom ljeta 1941. godine ustaše su u brojnim kraškim jamama, rijekama i drugim stratištima poubijale mnoštvo Srba sa područja Stoca, Čapljine, Ljubuškog, Metkovića i Neuma. Točan broj pobijenih nikada nije utvrđen. Srpski izvori drastično preuveličavaju brojku te tvrde da  je od tisuću stanovnika Prebilovaca, ubijeno je 826, a do kraja rata broj poginulih povećan je na 850. Od toga 600 su žene i djeca, najviše postradali u Šurmanačkoj jami u koju su živi, ​​u dubinu od 66 metara, gurnuti 6.kolovoza 1941. godine. Iz 57 porodica nitko nije preživio. Međutim istraživanja koja su se provodila u vrijeme izgradnje spomen obilježja u vrijeme komunizma govore o znatno manjem broju stradalih (oko 200)  što opet nikako ne umanjuje brutalnost zločina i činjenicu da je naoružana  i “hrabra” vojska odlučila sa zemlje izbrisati selo u kojem vojnika nije bilo. U čije ime su to učinili nije poznato. Hercegovina im sigurno nije dala dozvolu za to.

Prebilovci su 1992. godine potpuno razoreni, kao i seosko groblje, spaljene su kosti mnogih pokojnika u grobnicama, a minirane i sravnjene sa zemljom su nedovršena crkva i kripta, gdje su 1991. godine bili sahranjeni posmrtni ostaci žrtava prethodno izvađeni iz Šurmanačke i drugih jama u Hercegovini.

“U toku ovoga rata kripta je porušena i kosti su bačene u zrak, tako da sve što je ostalo od moštiju jeste sedam sanduka”, naglasio je jerej Boro.

Krajem ožujka ove godine počela je izgradnja spomen-hrama u kome će kosti i pepeo nevinih srpskih žrtava nezapamćenog ustaškog zločina poslije dugo godina pronaći mir. Otac Boro je potvrdio da su do sada urađeni kosturnica i temelji hrama, ali da dalje aktivnosti ovise od priliva sredstava. Prema potpisanom ugovoru, vrijednost radova je oko pola milijuna eura, a trebali bi da biti  završeni za 365 radnih dana.