Published On: Uto, srp 28th, 2015

PRAVNI STRUČNJACI OTKRIVAJU KAKO NAPUSTITI ARBITRAŽU ‘Ako je Slovenija teško povrijedila ugovor, Bečka konvencija daje nam pravo da izađemo’

PRAVNI STRUČNJACI OTKRIVAJU KAKO NAPUSTITI ARBITRAŽU ‘Ako je Slovenija teško povrijedila ugovor, Bečka konvencija daje nam pravo da izađemo’

Pravni stručnjaci Vesna Crnić-Grotić i Davorin Lapaš odgovaraju na pravne nejasnoće u sporu i objašnjavaju daljnju proceduru izlaska iz arbitraže

– Da sam ja na mjestu predsjednika Arbitražnog suda, ja bih ga raspustila jer mi se čini da je narušen temeljni princip suđenja, a svaka njihova presuda bila bi sumnjiva jer ne možete reći u kojem je času ovaj slovenski arbitar djelovao na ostale suce i na koji način – komentirala je za Jutarnji list redovita profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci s Katedre za međunarodno pravo i pravo mora Vesna Crnić-Grotić.

Ova stručnjakinja za međunarodno pravo, inače bivša zastupnica Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu u postupku protiv Srbije zbog genocida, smatra da je situacija u kojoj su slovenski arbitar i njihova službenica Ministarstva vanjskih poslova našli vrlo ozbiljna i da je arbitar zapravo uhvaćen u korupciji, što je dovoljan razlog za ništavnost presude.

– Kako presude još nema, Hrvatska može poduzimati druge korake kao što je postupak za raskid ugovora jer je teško narušen postupak arbitraže. Sve to treba raditi u suradnji sa Sudom, vidim da je Hrvatska već napravila potez i obratila se Sudu, a sada se čeka reakcija- kaže Crnić-Grotić.

Iako, kaže profesorica Crnić-Grotić, ne postoje pravila za ovu arbitražu, ali se mogu primjenjivati druga pravila koja postoje, poput tzv. Modela pravila UN-a o arbitražnom postupku gdje se predviđa i prekidanje postupka. Osim toga, pojašnjava, i načela ugovornog prava dopuštaju Hrvatskoj da pokrene postupak, a prema članku 60. Bečke konvencije, dopušta se jednostrani raskid ugovora ako se utvrdi da je druga strana teško povrijedila ugovor.

– Ovo je sigurno presedan i ne pamtim da se nešto slično dogodilo. Mi smo zapravo svjedočili korupciji suca pa bi najjednostavnije bilo da se Sud sam raspusti i ne ulaziti u nove sporove. Ja očekujem i vjerujem da će se to i dogoditi – smatra Crnić-Grotić.

Prema njenom mišljenju, ostavke slovenskih dužnosnika pokazatelj su da su audiosnimke vjerodostojne te da je Slovenija prihvatila odgovornost.

– U samom arbitražnom sporazumu nije predviđeno jednostrano raskidanje, ali Hrvatska je oštećena strana i na državi je sada teret dokazivanja da to predstavlja teško kršenje arbitražnog sporazuma. Sudac i zastupnica nisu djelovali u svoje ime, gospođa je zastupnica Vlade, prema tome, sve je jasno – poručuje Crnić-Grotić.

Pitali smo ovu međunarodnu stručnjakinju je li sada idući korak taj da Hrvatska prebaci ovaj granični spor na Međunarodni sud pravde ili za pravo mora. Odgovorila je da bi se u tom slučaju trebala usuglasiti i Slovenija, što je malo vjerojatno.

– O nadležnom sudu Hrvatska ne može jednostrano odlučiti, to ovisi o sporazumu stranaka – zaključuje Crnić-Grotić.

Davorin Lapaš, profesor s Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, u potpunosti podržava odluku svih stranaka da se ide u raskidanje ugovora jer to omogućuje Bečka konvencija, gdje su Hrvatska i Slovenija stranke. U slučaju kršenja međunarodnog ugovora, konvencija daje mogućnost oštećenoj strani da iskoristi mehanizme koji su predviđeni.

– Takav mehanizam je upravo ovaj u kojem smjeru idemo. Važno je naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o samovoljnom izlasku Hrvatske jer je riječ pravnom mehanizmu koji uključuje sudjelovanje i druge ugovorne strane, a počinje notifikacijom Sloveniji u kojoj Hrvatska traži uz obrazloženje raskid ugovora – pojašnjava Lapaš.

Daljnja procedura izgleda tako da u roku od najviše tri mjeseca Slovenija mora na to odgovoriti, a može u tom roku uložiti i prigovor. Ako se prigovor ne uloži, Hrvatska može smatrati da je ugovor raskinut. Ako uloži, onda se aktivira mehanizam koji predviđa da se dvije stranke trebaju obratiti nekome od sredstava mirnog rješavanja sporova. Važno je naglasiti da se tada ne ulazi u meritum graničnog pitanja, nego samo na pitanje raskida ugovora. Ako se u roku od godine dana ne riješi to pitanje, jedna i druga strana mogu se obratiti glavnom tajniku UN-a koji uspostavlja komisiju za mirenje.

– Taj postupak nije obvezujući jer Komisija daje preporuke, no niti jednoj strani nije u interesu unedogled odugovlačiti postupak, pa bi u vrijeme trajanja tog procesa valjalo razmisliti o nekom drugom sredstvu za rješavanje graničnog spora – kaže Lapaš.

Zaključuje kako cijelu priču treba skratiti te da se Hrvatska i Slovenija okrenu nekom drugom sudu kako bi na kvalitetniji način riješili spor.

– Najbolje bi bilo da se Arbitražni sud sam raspusti. Na taj način bi sačuvali vjerodostojnost – poručuje Lapaš.

14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare