Published On: Fri, Dec 6th, 2013

Pravni kaos u BiH: Osuđeni za genocid, pušteni na slobodu

SARAJEVO -Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo je u četvrtak zahtjev Tužiteljstva BiH da se devetorici bivših pripadnika vojske bosanskih Srba, ranije osuđenih zbog ratnih zločina uključujući tu i genocid, odredi pritvor ocijenivši kako za to “ne postoji zakonska osnova”.

Ovom odlukom dodatno je potaknut pravni kaos nastao nakon što je Ustavni sud BiH tijekom listopada i studenog poništio niz pravomoćnih presuda za ratne zločine izrečenih na temelju Kaznenog zakona BiH iz 2003. godine.

Ta poništenja uslijedila su jer je Europski sud za ljudska prava ocijenio kako se zakon iz 2003. godine ne bi smio primjenjivati retroaktivno, odnosno kako bi se za ratne zločine počinjene u BiH trebalo suditi po blažem zakonu bivše SFRJ iz 1974. godine jer je on bio na snazi kada su zločini i počinjeni.

Nakon toga na slobodi se našlo petnaestak osuđenika kojima su kazne ukinute i svi oni sada čekaju nova suđenja odnosno rasprave na kojima će se određivati nove kazne sukladno zakonu bivše SFRJ.

Po tom će se zakonu, primjerice, za zločine protiv čovječnosti ubuduće izricati minimalne kazne od pet umjesto deset godina, koliko za takva kaznena djela predviđa zakon iz 2003. godine.

Među osuđenicima puštenima na slobodu ima i onih proglašenih krivima za genocid u Srebrenici.

Tužiteljstvo BiH je ocijenilo kako njihov ostanak na slobodi izaziva veliku uznemirenost žrtava, a prijeti i opasnost od njihova bijega, no iz Suda BiH je potvrđeno kako je odbijen zahtjev da se pritvor odredi Petru Mitroviću, Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džiniću i Milenku Trifunoviću.

Svi oni bili su proglašeni krivima za genocid i osuđeni na kazne od 28 do 33 godine zatvora.

Na slobodi su ostala i trojica osuđenih na 14 do 29 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom u Jajcu.

Sud je u obrazloženju naveo kako se pritvor može odrediti samo uz poštivanje načela zakonitosti, a ukidanjem pravomoćnih presuda prestala je postojati i zakonska osnova za daljnje izdržavanje kazne.

“Zakon o kaznenom postupku BiH ne sadrži eksplicitne odredbe koje bi regulirale pitanje mogućnosti određivanja pritvora u situaciji kada je optuženom obustavljeno izvršenje kazne zatvora odnosno dugotrajnog zatvora, odnosno ne sadrži odredbe koje bi bile osnova za lišavanje slobode u ovoj fazi postupka”, ocijenio je sud.

Zaključeno je kako je riječ “o pravnoj praznini” te kako odluka u takvim slučajevima ne smije biti na štetu optuženog.

U sadašnjoj bi situaciji svako ograničenje slobode optuženima predstavljalo kršenje temeljnih ljudskih prava i osnovnih sloboda, navedeno je iz Suda BiH.