Published On: Pon, pro 10th, 2018

Povratnike iz redova Islamske države osuđuju i ispod zakonskog minimuma

Iako je zakon predvidio minimalno tri godine zatvora za borce u stranim vojnim i paravojnim formacijama, u praksi bh. državljane povratnike iz redova Islamske države osuđuju i ispod zakonskog minimuma, pišu “Nezavisne novine”.

Primjera radi, Emin Hodžić je prvi povratnik sa sirijskog ratišta koji je s Tužiteljstvom BiH potpisao sporazum o priznanju krivice, te je 2016. osuđen na godinu zatvora.

Da je kriv, priznao je i Nedžad Mujić, koji je, takođe 2016. godine, osuđen na godinu zatvora jer je od rujna 2013. pa sve do polovice 2015. godine više puta išao u Siriju i sudjelovao u aktivnostima terorističke grupe Islamska država. Kasnije je, kako je objavljeno, tu kaznu i otkupio, plativši 26.600 KM.

U travnju prošle godine, Adem Karamuja osuđen je na dvije godine zatvora zbog ratovanja u Siriji za Islamsku državu, nakon čega je, podsjetimo, bio u bjekstvu, ali je u kolovozu 2017. uhićen i smješten u zatvor.

Sve su to znatno manje kazne od onih koje propisuje Kazneni zakon Bosne i Hercegovine.

“Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine”, piše u Kaznenom zakonu BiH.

To što u praksi ova odredba često nije ispoštovana, stručnjake i te kako zabrinjava. Smatraju da ovako blage kazne neće “opametiti” nekadašnje teroriste.

Što više, ocjenjuju da za kaznena djela poput terorizma ne bi smjelo ni dolaziti do zaključivanja sporazuma o priznanju krivice. Pokajanje u ovakvim sudskim procesima, kako ocjenjuju, ne bi trebala biti olakšavajuća okolnost.

“Oštrija kaznena politika bi opredjeljenje takvih osoba smanjivala”, rekao je za “Nezavisne” Dragomir Keserović, stručnjak za sigurnost.

Prema njegovim riječima, tu je prisutna dvostruka opasnost, jer netko od povratnika može ponovo otići na strano ratište, a drugo, takve osobe su se, u Islamskoj državi, obvezala da u svojim sredinama čine ista i slična kaznena djela.

“Opasnost je to i po nas koji živimo ovdje, pored toga što oni mogu ponovo otići na strano ratište”, smatra Keserović.

Jesu li zadovoljni presudama za povratnike sa stranih ratišta, pitanje je na koje iz Tužiteljstva BiH banjalučki list nije uspio dobiti konkretan odgovor.

“Sve presude u ovim predmetima bile su osuđujuće”, rekli su kratko iz Tužiteljstva BiH.

Najsvježiji primjer povratka iz terorističkih redova, kako se sumnja, zabilježen je nedavno. Zbog sumnje da je više od pet godina bio pripadnik terorističkih organizacija Al Nusra Front i Islamska država, na sarajevskom aerodromu krajem studenog uhićen je Munib Ahmetspahić, poznanik vehabije Mevlida Jašarevića, napadača na američko veleposlanstvo u Sarajevu.

Početkom ove godine, iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) naveli su da se, prema postojećim operativnim podacima, oko 300 državljana BiH može dovesti u vezi s odlaskom, povratkom i učešćem na stranim ratištima.

Nekoliko mjeseci kasnije, pojavila se i informacija da je 76 bh. državljana poginulo u Siriji i Iraku, uključujući četvoro djece te pet žena./HMS/

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare