Povratnici u Grahovo i Drvar i u miru prinuđeni na izbjeglištvo

DRVAR, GRAHOVO – Desetine srpskog povratnika u FBiH su u proteklih godinu dana zbog neimaštine i nedostatka posla bile prinuđene na ponovni odlazak sa svojih vjekovnih ognjišta, jer tu za njih nije bilo šanse za egzistenciju.
Tako su se ponovno pakovale stvari za život na drugom mjestu, prije svega u RS ili Srbiji, a srpska povratnici bili su prinuđeni da i u miru idu u izbjeglištvo.
Naime, problem srpske povratnika nije ugrožena sigurnost, nego nedostatak posla, zdravstvenog osiguranja, te činjenica da mnogi stambeni objekti još nisu obnovljeni, a veliki broj seoskih naselja još nema električnu energiju. Kako je kazao Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, pojava ponovnog izbjeglištva Srba iz FBiH je prisutna nekoliko godina.
“To ja govorim već nekoliko godina, a pogotovo sada u jeku ove krize i neimaštine koja nas je zahvatila. Kada bi čovjek obilazio povratnička mjesta, mislim da bi broj ljudi koji su opet otišli u izbjeglištvo bio začuđujuće veliki”, rekao je Stevanović. Prema njegovim riječima, većina srpskog povratnika u FBiH ima obitelji u RS, kojima se vraćaju nakon što vide kakav im se život nudi u zavičaju. On je istaknuo da su mnogi srpski povratnici prinuđeni samo čekati da što prije unovče imovinu u FBiH i da bježe natrag u RS, te naveo da je uzrok toga i nebriga vlasti. U Udruženju “Održivi povratak” rekli su da je više od 50 srpska povratnika u općine Livanjskog kantona napustilo u posljednih godinu dana rodni kraj i vratilo se u mjesta u koja su izbjegli 1995. godine.
Problem srpskog povratnika nije sigurnost, nego nedostatak posla, zdravstvenog osiguranja, stambenih objekata, struje …
“Odgovorno mogu tvrditi da je taj broj možda i veći, a takav slučaj je sigurno najizraženiji u Drvaru, jer ljudi ne mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, uz još dosta gorućih problema”, rekao je Mile Marčeta, predsjednik tog udruženja. On je napomenuo da razloge za ponovno “izbjeglištvo” treba tražiti iu nemogućnosti reguliranja radnog statusa povratnika u općine Livanjskog kantona.
“Ljudi su prinuđeni ići ‘trbuhom za kruhom’ što se kaže, s obzirom na to da nema edukacije, tvornica, a samim tim ni radnih mjesta, nije riješeno zdravstveno osiguranje”, istaknuo je Marčeta i dodao da su to gorući problemi koji otežavaju položaj povratnika, te da je to više nego alarmantno i ako se ne riješe, može biti tragično. Inače, u ove tri općine Hercegbosanske županije vratilo se oko 15.000 predratnih stanovnika, koji žive u velikom siromaštvu i bijedi, jer su malobrojni od njih zaposleni. Međutim, Uroš Makić, načelnik općine Bosansko Grahovo, ističe da povratnici u ovu općinu imaju problema sa zaposlenjem i obnovom stambenih jedinica, ali da nema informacije da je napuštaju.
“Ne znam kakva je situacija u Drvaru i čisto sumnjam da ljudi nakon uloženog ovolikog truda i ovog što su stvorili do sada na području općine negdje idu”, rekao je Makić.