Published On: Pon, stu 27th, 2017

POVJESNIČAR DAVOR MARIJAN O PRESUDI “ŠESTORKI”: Ne postoji ni jedan dokaz da se Herceg-Bosna htjela odvojiti

davor
Dr. Davor Marijan. Foto: SpeedyGonsales, commons.wikimedia.org

U srijedu, 29. studenoga 2017. očekuje se konačna haška presuda hrvatskoj „šestorici“ iz BiH; Slobodanu Praljku, Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću.

„Optužbe ne korespondiraju s činjenicama“

-Kao povjesničara koji se posebno detaljno bavio vojnim raspadom Jugoslavije, a tako i ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini dr. Davor Marijan u razgovoru za Narod.hr je istaknuo kako tvrdnje u prvostupanjskoj presudi ne odgovaraju stvarnim činjenicama te se također osvrnuo na neke nedopustive postupke s hrvatske strane tijekom suradnje s Haškim sudom.
„Haški sud je politički sud i, najblaže rečeno, pravosudna lakrdija, koja je nažalost nastala da politički dovrši neke stvari koje nisu provedene na bojnom polju.“ ustvrdio je dr. Marijan. Istaknuo je kako je sam termin „udruženi zločinački pothvat“ vrlo širok konstrukt na temelju kojega gotovo da se može svakoga osuditi.

„Kada ne postoje konkretni dokazi onda se poseže za takvim terminima“ istaknuo je dr. Marijan.
Rekao je da postoji mogućnost da se „kada Haški sud završi s radom, stvori slika da je Hrvatska agresor na BiH“, dok istovremeno Srbija, koja je i pokrenula sve ratove na području bivše Jugoslavije, neće biti tretirana kao agresor.
„Prvostupanjska presuda je puna faktografskih greški i ona apsolutno ne korespondira s činjenicama“ rekao je dodajući ipak kako je to bio čest slučaj i kod drugih prvostupanjskih presuda, dok su poneke drugostupanjske bile mnogo „profesionalnije i uravnoteženije“.

Upitan na koje činjenice se pozivaju oni koji tvrde da je Herceg-Bosna bila tvorevina koja se željela odcijepiti od ostatka Bosne i Hercegovine, rekao je kako ne postoje činjenice koje to potvrđuju, već samo konstrukti koje je stvorilo tužiteljstvo, a sud prihvatio.

„Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je nastala u studenom 1991., kad se sustav vlasti u BiH raspao, u trenucima kada su dijelovi snaga JNA iz Srbije ušli na teritorij BiH s kojeg su kasnije napali Dubrovnik. U tim napadima sudjelovao je dio Teritorijalne obrane BiH, s tim da je najveća koncentracija istih bila u zapadnoj Slavoniji“.

„U napadu na Dubrovnik je“, podsjeća Marijan, „stradao kompleks sela Ravno u Hercegovini“, a usprkos tome, ubrzo dolazi do poznatog obraćanja Alije Izetbegovića u kojemu je poručio „Ovo nije naš rat“. „Savjetujem svima da pronađu tu izjavu i pročitaju je“ rekao je dr. Marijan ističući kako Alija Izetbegović u njoj, govoreći o ratu, ne spominje ni tko ni gdje ratuje. Osvrčući se na tu izjavu dr. Marijan kaže: „Govornik je sastavio tu izjavu na način da se nikome ne zamjeri“, a istovremeno „zemlja kojom on predsjeda ratuje protiv Hrvatske“.
„Nakon što Haški sud završi s radom, Hrvatska treba provesti analizu svoje suradnje s Haškim sudom kako bi smo napokon dobili odgovor je li vlast davala potporu tužiteljstvu“.

Nema dokaza da je Herceg Bosna htjela pripojiti Hrvatskoj

Nastavljajući komentirati haške optužbe Marijan je rekao: „Nema nikakvih dokaza da se Herceg-Bosna namjeravala pripojiti Hrvatskoj.Herceg-Bosna nastala je kao zajednica slabo povezanih općina s većinskim hrvatskim ili velikim postotokom hrvatskog stanovništva koja se s pravom osjetila ugrožena od Srbije te pasivnosti Muslimana“ ističe Marijan dodajući:„Zahvaljujući toj zajednici Bosna i Hercegovina je u proljeće 1992. opstala“.
Dr. Marijan ističe kako su te činjenice lako dokazive, ali ih tužiteljstvo ignorira te posebno naglašava kako ne treba zaboraviti da je tužiteljstvo dobivalu potporu od dijelova vlasti Republike Hrvatske. „To nijedna država koja drži do sebe ne radi“, kaže Marijan te nastavlja: „Kakva god da bude presuda, te okolnosti, zbog budućih generacija treba raščistiti“, poručuje Marijan iznoseći prijedlog da se u Hrvatskoj nakon završetka rada Haškog suda provede opsežna analiza suradnje s Haškim sudom.

Nadolazeća presuda jedna je od posljednjih uoči skorog zatvaranja Haškog suda. Time bi se smatralo da je Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslaviju u Hagu izvršio svoju predviđenu ulogu.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog “zločina nad Muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata”. Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru “udruženog zločinačkog pothvata” u kojem je sudjelovao i “dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana”./HMS/