Sljedeći koraci
Direktiva, koju je Parlament odobrio s 474 glasova za, 163 protiv i 14 suzdržanih, sada će se podnijeti na odobrenje Vijeću ministara EU-a. Države članice imat će na raspolaganju 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ove direktive da ga prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Rješava se problem dvojne kvalitete proizvoda
Ovim zakonom ažuriraju se prava potrošača u skladu s potrebama novog, internetskog doba, čime se garantira da će potrošači imati više informacija o tome kako funkcionira sistem ocjena proizvoda na internetu i ima li na njih uticaj plaćeno oglašavanje. Novim se izmijenjenim pravilima potrošačima nastoji učiniti transparentnijim ocjenjivanje na internetu, kao i personalizirano određivanje cijena.
Internetska tržišta i službe za upoređivanje (npr. Amazon, eBay, AirBnb, Skyscanner) morat će objaviti glavne parametre na temelju kojih određuju kako će rangirati pojmove koje su korisnici upisali pri pretraživanju. Potrošače je potrebno obavijestiti i o tome od koga kupuju robu ili usluge i o tome je li primijenjeno personalizirano određivanje cijena.
Dvojna kvaliteta proizvoda
U ovoj Direktivi govori se i o tzv. pitanju “dvojne kvalitete proizvoda“, odnosno o stavljanju proizvoda na tržište pod istom robnom markom u različitim državama EU-a kada se oni razlikuju po svom sastavu ili obilježjima. Pojašnjava se način na koji bi nacionalna tijela trebala postupati u slučaju kada se marketingom potrošača navodi na pogrešne zaključke. Ako su ispunjeni određeni uslovi ta se praksa može smatrati obmanjujućom i biti zabranjena.
U tekstu je sadržana i klauzula o preispitivanju kojom se od Komisije zahtijeva da u roku od dvije godine procijeni treba li ponudu proizvoda dvojne naravi dodati na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi.
Kazne za prekršaje
Za široko raširene prekršaje najviša moguća novčana kazna u državama članicama mora iznositi najmanje četiri posto godišnjeg prometa trgovca u prethodnoj finansijskoj godini ili paušalni iznos od dva miliona eura u slučajevima kada informacije o ukupnom prometu nisu dostupne.
Istraživanja su pokazala da je trećina proizvoda lošije kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja.
Ova je odluka uslijedila nakon što je u januaru Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta usvojio zabranu prodaje naizgled istih proizvoda različite kvalitete u Evropskoj uniji, te nakon što je prije tri sedmice nakon deset sati pregovora postignut konačni dogovor evropskih institucija o toj zabrani.
“Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis”, kazala je Borzan prije tri sedmice.
Istraživanje koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu je bilo, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj niže kvalitete nego u Njemačkoj, ali i skuplja, a čak 82 posto Hrvata izjasnilo se kako smatraju da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.