SARAJEVO – Delegaciji BiH za pregovore s Europskom unijom neprihvatljiv je zahtjev službenog Bruxellesa da naša zemlja nakon ulaska Hrvatske u EU omogući nastavak bescarinskog uvoza iz ove susjedne države, a samim tim i iz cijele Unije.
Dragiša Mekić, šef bh.. izaslanstva za pregovore, kazao je u petak da ne vjeruje da će zbog neispunjavanja ovog zahtjeva biti suspendiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP), koji je BiH potpisala 2008. godine.
“BiH je spremna odmah potpisati tehničku adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u smislu da se u tekst ugradi dopuna, tj.. Činjenica da je i Hrvatska među članicama Unije”, rekao je Mekić nakon petog sastanka pregovaračkog tima BiH.
Ovaj tim je razmatrao i pismo Stefana Sanina, direktora Opće uprave za proširenje, upućenog nedavno Vjekoslavu Bevandi, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH. Sannino je u pismu praktično zatražio da BiH i nakon 1. srpnja, kada Hrvatska napušta Sporazum o slobodnoj trgovini u srednjoj Europi (CEFTA), a ulazi u EU, dozvoli bescarinski uvoz proizvoda iz ove susjedne zemlje, ali i iz cijele Unije.
Bh.. strana u ovim pregovorima zasad ne prihvaća ovaj prijelog i inzistira samo na tehničkoj adaptaciji SSP-a, koji je BiH, kako tvrdi Sannino, već omogućio povoljnu trgovinsku poziciju.
“Tražimo veće kvote za izvoz šećera, vina i ribe u EU, nakon čega smo spremni pregovarati o eventualnim trgovinskim povlasticama za drugu stranu. Ne kršimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, samo želimo našim proizvođačima dati dovoljno vremena da se pripreme na promjene koje će donijeti ulazak Hrvatske u Europsku uniji “, naglasio je Mekić.
On je izrazio nadu da će Vijeće ministra BiH podržati ovaj stav pregovaračkog tima naše zemlje jer su u timu, kojeg čine predstavnici državnih i enitetskih institucija, jedinstveni u stavu da je i na ovaj način potrebno zaštititi domaće poljoprivredne proizvođače.
Tražimo veće kvote za izvoz šećera, vina i ribe u EU, nakon čega smo spremni pregovarati, kazao Mekić
U slučaju da EU ne prihvati stavove BiH, Mekić kaže da će za bh..proizvođače biti zadržana postojeća situacija, u kojoj ionako svoje poljoprivredne proizvode slabo plasiraju na tržište Unije.
Sannino je u pismu Bevandi poručio da je BiH odgovorna što se za većinu poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla neće moći dozvoliti izvoz u Hrvatsku od njenog pristupanja EU.
“Do danas Vaša zemlja nije bila u stanju u potpunosti preuzeti zakonodavstvo EU u vezi s hranom, veterinarstvom i fitosanitarnim pitanjima i ugraditi ga u važeće zakone u BiH i pored izdašne financijske potpore EU”, ocijenio je Sannino.
Potcrtao je da su Europska komisija i Vijeće EU zabrinuti zbog nespremnosti BiH da bar prihvati princip za pregovore o adaptaciji SSP-a i blokira bilo kakav napredak. Sannino je poručio da će se Europska komisija, čim BiH prihvati zahtjev Bruxellesa, “obvezati da ocijeni i razmotri bilo koji dodatni prostor za pregovaranje o povećanju kvota za izvoz iz BiH šećera, ribe i vina”.
Mekić priznaje da jeste naša greška što zakonodavstvo nismo prilagodili standardima EU, ali i ponavlja da su na strani BiH svi članovi CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Iz Bevandinog kabineta potvrđeno nam je da je on odgovorio na Saninovo pismo i istaknuo da je BiH u proteklom razdoblju ubrzano radila na ovom pitanju i da očekuje da će ono u najskorijem mogućem roku biti riješeno u najboljem interesu BiH i EU.
Neosnovane prijetnje
Igor Gavran, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, smatra da će stav BiH da ne dopusti bescarinski uvoz iz cijele EU donijeti višestruke koristi domaćim proizvođačima.
“Prekomjeran uvoz iz Hrvatske bit će otežan, ograničen ili će njihovi proizvodi u BiH biti skuplji, što je šansa za naše proizvođače. Hrvatski proizvođači biće motivirani da u BiH preseliti svoju proizvodnju, što donosi nova radna mjesta”, rekao je Gavran istakavši da nam EU u ovom slučaju nema čime prijetiti, ako se bude držala važećih propisa.
Bh.. proizvođači na udaru
TREBINJE – Pristupanje Hrvatske EU bi moglo imati negativan utjecaj na BiH u brojnim područjima u kojima još nisu postignuti međudržavni ugovori, rečeno je u Trebinju na javnoj raspravi, koju je organizirao Europski istraživački centar.
“Posljedice bi prvi mogli osjetiti bh.. Proizvođači hrane koji nemaju dozvolu za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla u zajednicu država Europe, ali i svi oni koji se bave drugim gospodarskim granama”, rekla je Tija Memišević, direktor Europskog istraživačkog centra.
VD