ANKARA – U teoriji predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ima razloga biti zabrinut: turska valuta je u krizi zbog diplomatskog spora sa SAD, a njegova popularnost je blisko vezana za ekonomski prosperitet zemlje.
Erdogan je, međutim, uvjeren da će njegova zemlja podnijeti oluju.
“Cilj operacije je da se Turska preda na svim poljima od financija do politike. Još jednom smo suočeni s političkom zavjerom”, rekao je jučer Erdogan članovima svoje stranke u Trabzonu na Crnom moru, prenio je portal “Politico”.
Turska lira jutros je pala na više od 7.00 u odnosu na dolar prije nego što je Turska središnja banka najavila mjere potpore, da bi opet sa otvaranjem europskih tržišta pala na 6.90 u odnosu na dolar i 7.80 u odnosu na euro.
Lira je već pala za više od 14 posto u petak, kada je Washington uveo sankcije i dodatne carine kako bi natjerao Ankaru da pusti na slobodu svećenika Bransona, koji je optužen za terorizam i špijunažu, kako mnogi smatraju, bez osnova.
U diplomatskom sporu sa Sjedinjenim Američkim Državama i više europskih zemalja, turski predsjednik pripisuje ekonomske teškoće “ekonomskom ratu” koji vode strane sile protiv Turske, ali turski narod u to ne vjeruje – piše “Politico”, iznoseći stav da je turska vlada jedini krivac.
Globalna financijska kriza 2008. osigurala je novim industrijskim zemljama poput Turske pristup jeftinom kapitalu, pa su privatne turske tvrtke podigle strane kredite u vrijednosti od preko 340 milijardi dolara.
Sada su im američke Federalne rezerve ograničile priljev jeftinog novca, pa nove industrijske zemlje, uključujući i Tursku, imaju problema servisirati dugove u stranoj valuti.
U međuvremenu, Ankara je uhitila više od 50 zapadnih državljana i zaposlenih iz spornih političkih razloga, unutar Erdoganove kontraproduktivne politike “talačke diplomacije”, koja ima za cilj iznuditi ustupke od turskih saveznika na Zapadu, piše portal.
Taktika korištenja uhićenih nevinih ljudi kao aduta u pregovorima ne samo da je narušila ugled Turske u svijetu, već je i izazvala najveću krizu između Washingtona i Ankare poslije 42-mjesečnog vojnog embarga između 1975. i 1978. godine, tvrde investitori.
U trenutku kada političari na drugoj strani Atlantika prolaze kroz razdoblje najveće podjeljenosti u američkoj povijesti, Erdogan je uspioeo gotovo nemoguće: ujediniti republikance i demokrate, pri čemu su Kongres i Bijela kuća uveli niz kaznenih mjera protiv Ankare.
Pored predloženih zakona u Kongresu s ciljem da se blokira pristup Turske međunarodnim financijskim institucijama i onemogući kupovina stealth lovaca F-35, Trump je uveo sankcije dvojici turskih ministara dok je istovremeno udvostručio carine za turski čelik i aluminij.
Trenutna kriza je kulminacija Erdoganova nemarnog vođenja zemlje.
Popravak će trajati godinama – to je zadatak koji će zahtijevati novo rukovodstvo i drugačiji mentalitet, piše “Politiko” i ističe da će bez snažnih političkih snaga da ga izguraju, Erdogan gotovo sigurno nastaviti gura sebe i tursko gospodarstvo u još dublju rupu.