Published On: Sri, tra 26th, 2017

Političku scenu čeka još jedan Rubikon: Izmjene Izbornog zakona

Obzirom da će u narednom periodu u fokusu političkih bitaka u Bosni i Hercegovini biti pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, pored „gorućih tema“, kao što je pitanje broja i „nacionalne slike“ izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, Demokratska fronta želi da ukaže na važnost izmjena i drugih odredbi Izbornog zakona, koje nisu u „žiži interesovanja javnosti“, pritom su ključne za provedbu demokratskih izbora , a vladajuće strukture ih svjesno zanemaruju, obzirom da im bilo kakvo problematiziranje istih ne ide u prilog.

Demokratska fronta u potpunosti stoji iza svojih prijedloga  izmjena i dopuna  Izbornog zakona BiH koje je uputila u parlamentarnu proceduru još početkom 2016. godine, kao i prijedloga Zastupnika  SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denisa Bećirovića koji je uputio  Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH.

U prijedlogu zastupnika Denisa Bećirovića se mijenja Izborni zakon BiH u smislu da zabranjuje osobama koje su osuđene za krivična djela ratnog zločina da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju u BiH, dok se u prijedlogu Demokratske fronte iz 2016. godine, osim navedene problematike tretiraju i pitanja mijenjanja strukture i odgovornosti izborne administracije, počev od Centralne izborne komisije, općinskih i gradskih izbornih komisija, pa  do biračkih odbora, te raspisivanja vandrednih izbora.

Demokratska fronta smatra da se ograničavanje prava lica koja su odslužila kaznu  izrečenu od Haškog tribunala ili od domaćih ili stranih sudova iz istih razloga, na zabranu pasivnog biračkog prava, nalazi i u činjenici da se u samom Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, kao sastavnom dijelu Ustava Bosne i Hercegovine, u kojem se u članu 25. tačka b) propisuje da će „svaki građanin imati pravo i mogućnost, bez bilo kakvih ograničenja pomenutih u članu 2. glasati i biti izabran“, ali se prethodno navodi da će uživati ova prava i mogućnosti – bez nerazumnih ograničenja. Smatramo da je ograničavanje na zabranu pasivnog biračkog prava takvim licima, sasvim razumno ograničenje, zbog povjesnih okolnosti zbog kojih su osuđeni, i stanja u postratnom bosanskohercegovačkom društvu.

Takođe, Demokratska fronta smatra da se prema važećim izbornim propisima provodi apsolutna kontola građanskog demokratskog procesa od strane političkih stranaka, uz minimalno učešće kontrole građana.

DF se zalaže da se za bar 50% mjesta u biračkim odborima općinskim/gradskim izbornim komisijama raspisuju javni konkursi na kojima bi prvenstvo imali punoljetni građani (osobe sa pravom glasa) prijavljeni na biro za zapošljavanje. Time bi se postigla veća transparentnost i demokratizacija kontrole izbornog procesa a omogućila bi se povremena zarada (svake dvije godine) dijelu nezaposlenih građana. Isto tako, Demokratska fronta smatra da je nužno zabraniti bivšim članovima rukovodstava ili dužnosnicima političkih stranaka da budu članovi izborne administracije.

Demokratska fronta posebno želi ovim putem da ukaže da važnost načela, propisanog članom I.2. Ustava Bosne i Hercegovine, da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonima i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Smatramo da je depolitizacija izborne administracije i mogućnost raspisivanja i vandrednih izbora, ukoliko za njima postoji razumna potreba, osnov su slobodnih i demokratskih izbora, navodi se u saopćenju DF-a.

(Vijesti.ba)