Published On: Čet, tra 28th, 2022

Politički stručnjak objasnio razliku Ukrajine od Finske i Švedske, pojasnio što bi njihov ulazak u NATO značio za Hrvatsku

Iako do sada ništa nije moglo natjerati Finsku ili Švedsku da se pridruže Savezu, kako tijekom Hladnog rata od 1947. do 1989., tako i u desetljećima nakon toga, pokazalo se da je ruska invazija na Ukrajinu povećala potporu javnosti u Finskoj i Švedskoj za pristupanje NATO-u.

Rusija prijeti posljedicama; Baltik više ne bi bio isti?

Da je ovakav rasplet situacije vrlo moguć, dokazuju i prijetnje koje Moskva šalje nakon što su se u medijskom prostoru pojavile spekulacije da bi dvije zemlje mogle u budućnosti pristupiti Savezu. Posljednja u nizu je ona bivšeg predsjednika Rusije i člana Sigurnosnog vijeća Rusije Dmitrija Medvedeva, koji je rekao će “biti posljedica” ako se to dogodi.

“U tom slučaju više ne možemo govoriti o statusu Baltika kao regije bez nuklearnog oružja – treba vratiti balans. Do danas Rusija nije poduzela takve mjere i nije ih planirala”, rekao je Medvedev.

S obzirom na to da bi ulazak dviju zemalja u Savez, koji je prije svega vojna organizacija, možebitno imao vojne i političke posljedice, čime Rusija prijeti, za komentar na takav mogući potez dviju zemalja portal Direktno se obratio politologu i vanjskopolitičkom stručnjaku Branku Caratanu.

‘Situacija u tim zemljama se promijenila’

“Odluka je očito donesena na tragu ruske invazije Ukrajine, s obzirom na to su obje te zemlje dugo bile neutralne. Švedska nije ratovala od 1814. godine, a Finska je imala sporazum sa Sovjetskim savezom 1948. o prijateljstvu kojim je zapravo uvedena neutralnost, poznata pod imenom ‘finlandizacije’. Ta neutralnost je olakšavala Finskoj odnose s Moskvom i značila izbjegavanje napetosti između te dvije zemlje”, započinje Caratan.

“Poprilično je teško pitanje što bi ulazak tih dviju zemalja u NATO danas značio. Nesumnjivo je da se situacija u tim zemljama promijenila, javno mnijenje obiju zemalja sada je sklono tome da Finska i Švedska uđu u NATO i čak se govori da bi se to moglo vrlo brzo dogovoriti. Međutim, ovdje je sada pitanje koje su posljedice. Rusija je, naravno, odmah odgovorila da će to značiti dodatni razmještaj nuklearnih snaga i promjenu situacije na Baltiku, da to more više neće biti more mira, nego će biti novo središte mogućih napetosti”, dodaje.

Caratan: Njihov ulazak značio bi povećanu obavezu ostalih članica Saveza, uključujući Hrvatsku

Politički analitičar pojasnio je i što bi eventualni ulazak Švedske i Finske značio za ostale zemlje NATO saveza, uključujući Hrvatsku.

“Što se tiče članica NATO pakta, uključujući i Hrvatsku, to znači povećanu obvezu. Ako te dvije zemlje postanu članice, a dođe do njihova oružanog konflikta s Rusijom, onda je NATO po članku 5. obavezan biti solidaran. Na drugoj strani je pitanje znači li ulazak Švedske i Finske povećanu sigurnost ili smanjenu. Dakle, u obrambenom smislu NATO bi bio ojačan, ali je pitanje kako bi se to reflektiralo na moguće stišavanje napetosti koju je prouzrokovala ruska invazija”, govori.

Pojasnio razliku između Ukrajine te Finske i Švedske

Caratan pojašnjava da Finska i Švedska prema Moskvi nemaju istu poziciju kao Ukrajina.

“Politika koja bi išla na smanjenje napetosti i na pokušaj dosezanja mirnog rješenja u ratu Ukrajine s Rusijom, bi, naravno, ulaskom ove dvije zemlje, što se tiče stajališta Moskve, bila otežana jer bi Moskva to interpretirala kao daljnje okruženje te zemlje. Ipak, treba istaknuti da Finska i Švedska prema Moskvi nemaju istu poziciju kao i Ukrajina, koja je bila dio bivšeg Sovjetskog saveza i koju je Rusija tretirala kao pitanje, može se reći, unutrašnjih političkih odnosa. To je bilo takozvano blisko susjedstvo i Moskva je Ukrajinu tretirala kao svoju interesnu sferu, za razliku od Finske i Švedske”, objašnjava.

Upitan je i koliko su realne šanse da Finska i Švedska doista uđu u Savez.

“Treba još vidjeti kako će završiti debata. U Finskoj je javnost vrlo sklona ulasku Finske u NATO, a u Švedskoj je isto tako većinsko mišljenje tome sklono. Također, već sada možemo vidjeti da su glavne NATO zemlje spremna prihvatiti ulazak Švedske i Finske u NATO, što govori da bi taj zahtjev najvjerojatnije bio prihvaćen, pogotovo u situaciji kada događanja u Ukrajini ubrzavaju političke odluke Zapada. Kao što vidimo, sve procedure su vrlo skraćene”, rekao je.

“Kako bilo da bilo, ovo je vrlo ozbiljno pitanje i nadajmo se da će odgovor biti donesen nakon ozbiljnih procjena i da će smanjiti mogućnost izbijanja većeg sukoba u Europi, a ne povećati”, zaključuje Caratan za portal Direktno

guest
5 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Blanka
Blanka
29 dana prije

U Hrvatskoj svi strucnjaci 🙂 Zemlja u kojoj cveta cvece u svako preduzece od ovolikih strucnjaka 🙂
I onda od Uskrsa, svake godine svima se tresu gace kakva ce biti tiristicka sezona 🙂 Zemlja strucnjaka 🙂

Anonimac
Anonimac
29 dana prije

caratan je oliinjali eskajot iddiot

veritas
veritas
Šta ti kažeš na ovo?  Anonimac
28 dana prije

Nitko se ne mora složiti s Caratanovim stavovima. No,
nazivat ga “idiotom” može samo onaj tko je pravi idiot.

Anonimac
Anonimac
Šta ti kažeš na ovo?  veritas
28 dana prije

Upravu si, Caratan nije idiot, on je obična idiotska gnjida dobra svakom režimu.

FRANO-MARXISTA.
FRANO-MARXISTA.
28 dana prije

druže caratane ,sve što si reko je prazno mlačenje slame,jer vidiš da se cijeli zapad ,opet ustrojio prema rusiji kao nekada u vremenu nacističkog pohoda 1941 godine, a to rusija ima pravo ,a tako je ,tumačiti natikomunističkom harangom .