Reuters izvještava kako je četiri mjeseca staru Vladu na rub raspada doveo navodni sukob interesa Tomislava Karamarka, čelnika najveće stranke u vladajućoj koaliciji i prvog potpredsjednika Vlade. Britanska agencija navodi i kako Božo Petrov, čelnik male reformističke stranke Most, pritišće Karamarka da se povuče s dužnosti. I austrijska APA izvještava kako je kriza hrvatske Vlade dosegla vrhunac, nakon što je otkazivanje Vladine sjednice izazvalo nagađanja o kraju već uzdrmane koalicije.
Krize su tresle i druge zemlje Europske unije, a posljednjih godina često se izvještavalo, među ostalim, o problemima u Portugalu, Španjolskoj i Belgiji. Politologa Vedrana Obućinu pitali smo je li mu poznat neki sličan slučaj kada je premijer, koji nije dobio potporu birača, pozvao potpredsjednike, što su ga doveli na vlast, da podnesu ostavke.
– Koliko je meni poznato, nije bilo takvih slučajeva zato što je i način izbora našeg premijera drugačiji od ostalih. Ovo je klasičan primjer trijumvirata ili vladanja trojice. Ne mogu se sjetiti da je nešto slično postojalo od Drugog svjetskog rata naovamo, rekao je politolog, koji objašnjava:
– Španjolski i portugalski premijeri bili su jednostavno postavljeni, ali ne zbog toga što nisu mogli sastaviti vladu nego zato što nitko nije htio ući u takvu vladu i oni su zapravo vrlo brzo pali, što kod nas nije bio slučaj. U Hrvatskoj se nije htjelo ići na nove izbore kako ne bi izgubili stečene glasove.
Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je teško usporediti našu trenutačnu situaciju s primjerima drugih zemalja jer je ovo što mi imamo hibrid između stranačke i ekspertne vlade. Tu je stranačka vlada s nestranačkim ekspertnim premijerom.
Od analitičara čujemo kako se u ovakvoj situaciji možda najbolje može usporediti s primjerom Italije.
– U Italiji su ovakve situacije česte i postignu se prešutni sporazumi između većine i manjine. Formira se ekspertna vlada koja dobije unaprijed određene zadatke koje mora obaviti i jasno definirati rok trajanja. Nakon toga se ide na izbore. Na izbore se ne ide kada niste u situaciji da se može bilo što riješiti, a to je sadašnja hrvatska situacija, naglasio je Gjenero.
Dr. Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku:
– Postojale su spekulacije kako je Oreškoviću predloženo da ponudi ostavku, ali je to teško provjeriti. Ostavka premijera značila bi pad Vlade, pa se ne bi glasalo o povjerenju potpredsjednika. Postoji vjerojatnost da je HDZ time želio izbjeći glasanje o Karamarku jer ne znaju kako bi to prošlo. Pitanje je i mogu li izvršiti pritisak na Orešklovića. Ako bi Orešković dao ostavku to bi značilo pad Vlade i nove izbore jer preslagivanje, očito, nije moguće. Pošto svima na novim izborima izgledi nisu najbolji, postoji mogućnost da je ovo manevar da se vlast ipak zadrži, a da potpredsjednici budu zamijenjeni, istaknuo je dr. Maldini.