Published On: Čet, ruj. 13th, 2018

POKVARIO VAM SE MOBITEL, ALI TRGOVAC INZISTIRA NA POPRAVKU? Evo kako ćete ga natjerati da vam da novi, neće vam smjeti reći ‘ne’

 

Zbilja sam ostala zabezeknuta kad sam prošlog tjedna dobru prijateljicu dopratila do jednog trgovačkog centra kod Črnomerca kako bi kupila roštilj.

Odabrala žena model, platila ga, a kad je stigao red da joj predaju garanciju, prodavačica je pogledala pa izjavila: po jamstveni list ćete doći nakon pet dana.

“Nakon pet dana?” u šoku smo povikale, ali prodavačica je ostala kamena lica.

“Tako je, nakon pet dana kad isprobate uređaj. Ako ne bude radio, samo ga donesite natrag i mi ćemo vam ga zamijeniti ili napraviti povrat. A ako bude normalno radio, onda ćete dobiti i jamstvo”, ravnodušno nas je obavijestila pa se posvetila drugom kupcu.

Mojoj prijateljici bila su dovoljna samo dva dana: roštilj, naravno, nije radio, a kako na lageru nisu imali nijedan kojim bi joj ga mogli zamijeniti, uzela je novac i bijesna otišla kući.

Čudna praksa

Ja sam, pak, više bila zabrinuta nad čudnovatom praksom neizdavanja jamstva pa sam kontaktirala dva tijela zadužena za tumačenje prava iz garancija – Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo pravosuđa iz kojih sam izvukla sve “tajne” ovog sustava.

Čisto da razjasnimo situaciju s početka priče, u Ministarstvu pravosuđa pojasnili su mi kako trgovac, u slučajevima u kojima za robu postoji jamstvo, nema pravo kupcu odbiti predati garanciju, a kamoli zahtijevati da po nju dođe za pet dana, nakon što je isprobao uređaj.

Eh, da sam to barem znala prošli tjedan, ali i prije desetak godina kad me s istim zahtjevom zaskočio prodavač u trgovini laptopima.

Sve sam uredno platila i preuzela računalo, ali lik mi je, naivnoj kakva sam bila, također rekao kako po garanciju mogu doći tek za pet dana, što sam i učinila.

Priča je, naravno, potpuno sumanuta pa je potrošačima važno znati da im trgovci, osim ako na to osobno ne pristanu, nemaju pravo uvjetovati da po garantni list za predmet koji su kupili dolaze naknadno u trgovinu, već su im garanciju, ako ona postoji, dužni predati u trenutku isporuke robe.

Popratno reklamiranje

Kad smo već kod krivih tvrdnji trgovaca, dobro je znati da nije točna ni ona prema kojoj je uvjet za ispunjenje uvjeta iz jamstva – predočenje računa.

“Ni u jednom zakonu ne stoji uvjet prema kojem trgovcu morate predočiti račun za kupljenu robu, nego ste trgovcu zapravo dužni predočiti neki dokaz o vremenu i mjestu kupnje. Račun je u tom smislu najpraktičniji, no ako ste robu platili karticom, postoji trag kada je roba konkretno kupljena pa vas trgovac ne može odbiti. Osim toga, jamstvo koje ste dobili nakon kupovine robe treba biti ovjereno, s upisanim datumom plaćanja koje vrijedi kao dokaz i bez računa, pa vam trgovac ne smije raditi probleme”, doznajemo od dobro upućenih sugovornika.

Važno je potom znati da Zakon o obveznim odnosima uopće ne propisuje obvezu izdavanja jamstva za kupljenu robu – osim u slučajevima tehničkih proizvoda za koje trgovci, prema Zakonu o trgovini, za proizvod i njegove dijelove moraju osigurati i garanciju i garantni rok – a ne postoji niti ikakva zakonska obveza po pitanju oblika, niti sadržaja jamstva.

To formalno-pravno znači da ono može biti u pisanom obliku, pa čak i u obliku usmene izjave – no postoji li, kupac je slobodan od trgovca zatražiti da mu ga predoči u pisanom obliku, i ovaj to ne bi smio odbiti.

Za robu, dakle, ne mora nužno biti jamstva, no ako ono postoji – a trgovac vas o tome nije izvijestio – počinio je prekršaj za koji je predviđena propisana sankcija.

Dobra stvar za potrošače jest činjenica da jamstvo, pod uvjetom da postoji, vrijedi neovisno o obliku u kojem je dano, pa čak i u situacijama u kojima nije predano kupcu prilikom preuzimanja robe.

Zakon tako kao jamstvo priznaje i “popratno reklamiranje”, što u praksi znači da vam je prodavač, nakon što ste preuzeli robu, dužan garantirati uvjete koji su, primjerice, oglašeni na plakatima ili reklamama pa se u slučaju kvara robe dobro oboružajte svim mogućim argumentima.

Ipak, prije nego što se u trgovinu zaletite mašući garancijom, znajte da postoji još jedna zakonska odredba koja vas štiti u slučajevima kvarova ili nedostataka.

Ona se zove “odgovornost za materijalne nedostatke”, propisana je Zakonom o obveznim odnosima te prema tvrdnjama stručnjaka za zaštitu potrošača, često kupcima može biti korisnija od garancije.

Materijalni nedostatak

Naime, za razliku od jamstvenog lista koji kod nedostatka na robi u pravilu predviđa popravak robe ili uređaja, pozivanje na materijalnu odgovornost nije povezano s uvjetima iz jamstva te vam, u slučaju kvara, omogućava da sami izaberete hoće li roba biti popravljena ili zamijenjena istom, ispravnom robom.

Prema Zakonu o obveznim odnosima, trgovci odgovaraju za sve materijalne nedostatke na prodanim artiklima, a pojavi li se nedostatak u roku od šest mjeseci od kupovine predmeta, zakon će smatrati da je taj nedostatak postojao već pri kupovini.

Pozovete li se stoga na materijalnu odgovornost umjesto na jamstveni list, trgovac će vam u pravilu robu morati zamijeniti novim, ispravnim uređajem, što je praksa koju većina njih izbjegava, prenosi Jutarnjji.hr

A zašto biste baš vi bili budala čiji će novi mobitel na popravku završiti samo dva dana nakon kupovine?

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer