Za razliku od drugih jedinica lokalne samuprave u BiH u kojima se općinski, ili gradski vijećnici ili odbornici biraju iz jedne izborne jedinice, u Mostaru postoji 7 izbornih jedinica. Iz Gradske izborne jedinice koja obuhvaća cijelo područje grada tako se bira se 13 vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, dok se njih 22 biraju iz 6 izbornih jedinica- tri s većinskim bošnjačkim i tri s većinskim hrvatskim stanovništvom.
To je recidiv bivšeg uređenja Mostara, kada je grad bio podjeljen na šest općina-tri s većinskim bošnjačkim i tri s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Kada je bivši visoki prestavnik Pady Ashdown nametnuo novi statut Mostara, općine su ugašene, a zamjenila su ih gradska područja, s tim da su se granice gradskih područja poklapale s granicama općina. Iz svih gradskih područja, neovisno o broju stanovnika, birala su se po tri vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, no takva izborna pravila po apelaciji hrvatskih vijećnika u Gradskom vijeću Mostara, Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim jer glas svakog birača nije vrijedio jednako. Primjerice iz većinski bošnjačkog gradskog područja Sjever, koje broji oko 5.000 birača, biralo se 3 vijećnika kao i iz većinski hrvatskog gradskog područja Jugozapad koje broji 25.000 birača.
Diskriminacijske odredbe izmjenjene su u ljetos nakon dogovora lidera HDZ BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića, u Parlamentu BiH, na način da je, sada, broj vijećnika iz svakog gradskog područja srazmjeran broju stanovnika. Tako se po novim izbornim pravilima 22 vijećnika u GV Mostara bira na sljedeći način; iz izbornog poručja Sjever biraju se 2 vijećnika, kao i iz izbornog područja Jugositok, dok se iz Starog grada bira 5 vijećnika.
Iz izbornih područja s većinskim hrvatskim stanovništvom 2 vijećnika biraju se iz izbornog područja Jug, 4 iz izbornog područja Zapad i 7 iz izbornog područja Jugozapad.
Ono što širu javnost, a vjerujemo i većinu Mostaraca interesira je odgovor na pitanje koja mostarska naselja pripadaju kojem gradskom području.
Tri većinski bošnjačka gradska područja su Sjever, Stari grad i Jugoistok. Gradsko područje Sjever obuhvaća sjeverna naselja Mostara. To su: Gornja i Donja Drežnica, Striževo, Humi, Kuti livač, Potoci, Vrapčići, Prigrađani i Željuša.
Gradsko područke Stari grad obuhvaća urbani dio istočnog Mostara, od Zalika do Opina i to naselja; Brankovac, Carina, Donja Mahala, Luka, Šehovina, Opine, Tekija i Zalik.
Gradsko područje Jugoistok obuhvaća istočnomostarska naselja; Kočine, Dračevice, Gnojnice, Podveležje, Kružanj, Rabine, Vranjeviće i Blagaj.
Tri gradska područja s većinskim hrvatskim stanovništvom su Zapad, Jugozapad i Jug. Gradsko područje Zapad obuhvaća naselja; Centar II, Rudnik, Orlac, Goranci, Vrdi i Bogodol.
U graskom području Jugozapad nalaze se naselja; Strelčevića, Bijeli Brijeg, Cim i Ilići, dok gradsko područje Jug obuhvaća južna prigradska naselja; Buna, Jasenica, Kruševo, Slipčići, Gubavica, Ortiješ, Baćevići, Žitomislići i Hodbina.
Izmjenom izbornih pravila u Mostaru otklonjena je diskriminacija birača, jer je vrijednog glasa svakog birača izjednačena. No, protekli su izbori, piše HMS, otkrili još jednu anomaliju- postojanje šest gradskih izbornih jedinica, koji su se pokazali nepotrebnima, ako već postoji gradska izborna jedinica, koja obuhvaća cijelo područje grada.
Postojanje šest izbornih jedinica, što više, iskorišteno je za izborni inžinjering time što su se birači iz istočnogradskih većinski bošnjačkih izbornih jedinica, koje su skoro pa etnički čiste fiktivno prijavljivali u izborne jeinice s većinski hrvatskim stanovništvom, kako bi utjecali na rezultate izbora.
Uz to nameće se pitanje je li vrijednost glasa svakog birača sada uistinu izjednačena u situaciji postojanja izbornih jedinica iz kojih se biraju samo dva vijećnika, pa primjerice u izbornom području Jug stranka koja osvoji 2.480 glasova osvoji 1 mandat, kao i stranka, odnosno koalicija, koja osvoji 855 glasova. No, ovo je posebna tema, koja zahtjeva širu elaboraciju, a njome ćemo se svakako baviti narednih dana./HMS/