Published On: Fri, Nov 16th, 2012

POD PRIJETNJOM BANKROTA: Kako okrupniti Federaciju a da Hrvati ne skuže?

Zbog enormne javne potrošnje koja opasno urušava Federaciju BiH do nivoa kada više neće biti samoodrživa, krajnje je vrijeme da bude otvorena ozbiljna politička priča o racionalizaciji administracije i unutrašnjem preustroju samog ovog entiteta

Ovo, u najkraćem, proizilazi iz stavova predstavnika sarajevske NVO mafije, sarajevskih ekonomista i ustavnih eksperata, ali i najviših predstavnika nelegalne izvršne vlasti u FBiH.

Iako, naime, postoje različita mišljenja o tome jesu li za proces racionalizacije preskupe administracije neophodni ozbiljniji ustavni zahvati, svi su gotovo jednoglasni u ocjenama da je Federacija u iznimnoj opasnosti od svojevrsnog bankrota! Postoje čak i mišljenja da je takav “grčki scenarij”, spriječen u zadnji tren, novim kreditom MMF-a, pišu Nezavisne novine.

Nermin Nikšić, nametnuti beg od Federacije, smatra da je došao pravi trenutak da, ako ništa, onda barem ozbiljno bude otvorena ova priča.

“Moj stav je da nam je neophodna racionalizacija naravno u kantonima, pri čemu bi kantoni nastavili da egzistiraju, ali bez svih tih ministara i ministarstava. Umjesto što imamo 10 vlada i skupština, mogao bi, recimo, jedan ministar da predstavlja taj kanton pred Vladom FBiH”, ističe Nikšić. Kao ilustraciju opterećenosti federalnog budžeta navodi podatak da se 11 posto izdvaja na plaće te oko 44 posto za tekuće transfere.
CCI: Neuporedivo skuplji entitet

Projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović naglašava da je FBiH neuporedivo skuplji entitet od RS, koja nema srednji nivo vlasti.

“U FBiH postoji i preklapanje nadležnosti u zdravstvu, obrazovanju itd. Imamo, recimo, preko 1.000 savjetnika koji se rotiraju od izbora do izbora i enormno koštaju Federaciju. Javna potrošnja, jednostavno, mora biti prepolovljena”, ističe Arapović, navodeći podatak da na javnu potrošnju u FBiH ide preko 60 posto budžeta, mnogo više od europskog prosjeka.
Fuad Kasumović, ekonomski analitičar, upozorava da se država svake godine zadužuje s oko 600 miliona KM samo da bi financirala javnu potrošnju.

“Imamo viška administracije oko 25 posto i nema nikakve dileme da više ne možemo financirati ovako glomazan aparat”, ističe Kasumović.

Gotovo identičan stav ima i Fehim Škaljić, predsjednik Glavnog odbora SBB-a i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

“Organizacijski oblik u FBiH je takav da se nameće zaključak da je administracija postala svrha samoj sebi. Politički odgovorne strukture, potpomognute međunarodnom zajednicom, a naročito američkom administracijom, imaju zahtjev da bude preispitana organizacija FBiH”, kaže Škaljić, iznoseći zabrinjavajući podatak da će federalni budžet u 2013. biti opterećen sa 713 milijuna KM raznih kredita.

Politički predstavnici bh. Hrvata ovom pitanju prilaze s velikim oprezom. Božo Ljubić, lider HDZ 1990, naglašava da, “u načelu, čitava BiH treba da bude racionalnije ustrojena”.

“Sama činjenica da jedan entitet ima više jedinica ne znači da mu je administracija neracionalnija. Ideja je mnogo i nijednu ne želim omalovažiti, ali to je sada kompleksno pitanje, jer centralizacija istovremeno ne znači racionalizaciju”, smatra Ljubić. Njegov stav postaje jasniji vraćanjem vremenske distance na ožujak  1994, kada su predstavnici vlada tadašnje RBiH, “HZ Herceg Bosne” i Vlade Hrvatske potpisali Washingtonski sporazum, koji je definirao kantone kao teritorijalnu garanciju nacionalne zastupljenosti. Upravo na ovo upozorava ustavni ekspert Kasim Trnka.

“Mijenjajući njih, morali bismo mijenjati i Ustav FBiH. Treba, naravno, mijenjati kompletan ustavni koncept u BiH, što je dijelom sadržano i u presudi ‘Sejdić i Finci’. Najgora varijanta bi bila da se sada spoje kantoni sa bošnjačkom većinom, kao i oni sa hrvatskom, čime bi zapravo bila napravljena tri entiteta u BiH”, zaključuje Trnka.

Čini se da ništa ne može zaustaviti početak unutrašnje reforme FBiH, jer više nisu u pitanju strateška i nacionalna pitanja, već puko preživljavanje. Pitanje je samo kada i na koji način će početi unutrašnja reogranizacija ovog entiteta, što će, s druge strane, izazvati potrese u mnogim porodicama čiji će članovi gotovo preko noći ostajati bez sigurnog državnog posla.

Zakonom utvrđeni dug u Federaciji BiH zaključno za 30. lipnjom iznosio je 5,8 milijardi KM, a na kraju prošle godine je iznosio gotovo 5,6 milijardi KM, navedeno je u Informaciji federalnog Ministarstva finansija o spoljnom i unutrašnjem dugu FBiH.

Na vanjskii dug odnosi se 4,3 miliona KM, a na unutrašnji 1,5 miliona KM, navedeno je u informaciji koju je Vlada FBiH prihvatila jučer na tajnoj sjednici u Mostaru.

U priopćenju Vlade FBiH se pojašnjava da je povećanje  duga uzrokovano, prije svega, novim povlačenjima već odobrenih kredita za 138,65 milijuna KM i promjenom  tečaja valuta zaduženja.