Published On: Sub, lis 1st, 2022

Počeo popis stanovništva u Srbiji, pesimistične procjene demografa

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Srbiji počeo je danas i trajat će do 31. listopada, a procjene demografa ukazuju na bojazan da bi broj popisanih mogao biti najmanji od Drugog svjetskog rata do danas.

Srbija, kao i većina država u regiji, iz godine u godinu ima trend pada broja stanovnika, a nakon rekordnih 9.3 milijuna u 1981. godini procjene demografa su da će novo prebrajanje, četiri desetljeća kasnije, pokazati skoro tri milijuna ljudi manje.

Preliminarni podaci već na kraju studenog

Preliminarni podaci ovogodišnjeg popisa bit će objavljeni do kraja studenog, a objavljivanje prvih konačnih rezultata počet će od proljeća.

Popisi u Srbiji od 2002. godine ne uključuju Kosovo, pa je – u usporedbi rezultata iz 2002. i 2011. godine – vidljivo da je za tih devet godina Srbija izgubila 311.000 stanovnika. Demografi su uvjereni da je u proteklom desetljeću pad još veći.

Samo zbog negativnog prirodnog prirasta Srbija je u posljednjih 11 godina izgubila više od 450.000 stanovnika, a uzimajući u obzir i trend iseljavanja, demografi su skloni procjeni da bi novi popis mogao zbrojiti ukupno oko 6.6 milijuna stanovnika, što bi najmanji broj od Drugog svjetskog rata.

U nedavnoj studiji „Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene“ prognozirano je da će do polovice stoljeća Beograd izgubiti 3.8 posto stanovnika, Vojvodina 19.4 posto, južna i istočna Srbija ostat će bez skoro trećine žitelja – 33.4 posto, a jugoistočna Srbija bez čak 40 posto stanovnika.

Popisivači prikupljaju podatke izravno od građana, idući „od vrata do vrata”, a sve odgovore ispitanika unosit će u elektroničke upitnike.

Za one koji odbiju sudjelovati u popisu predviđene su kazne od oko 200 do 400 eura, odgovara se na 69 pitanja, ali građani nisu obvezni odgovoriti na tri  – o etničkoj pripadnosti, materinskom jeziku i vjeroispovijesti.

Prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima

U vodstvu hrvatske zajednice kažu da će ovogodišnji popis biti presudan za budućnost zajednice, njezin položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom „Znam tko sam“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na prethodnom popisu prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47.000 na teritoriju Vojvodine.

Hrvatski demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini kako demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov sugerirao je sunarodnjacima da se izjasne Hrvatima.

POPIS stanovništva, kućanstava i stanova u Srbiji počeo je danas i trajat će do 31. listopada, a procjene demografa ukazuju na bojazan da bi broj popisanih mogao biti najmanji od Drugog svjetskog rata do danas.

Srbija, kao i većina država u regiji, iz godine u godinu ima trend pada broja stanovnika, a nakon rekordnih 9.3 milijuna u 1981. godini procjene demografa su da će novo prebrajanje, četiri desetljeća kasnije, pokazati skoro tri milijuna ljudi manje.

Preliminarni podaci već na kraju studenog

Preliminarni podaci ovogodišnjeg popisa bit će objavljeni do kraja studenog, a objavljivanje prvih konačnih rezultata počet će od proljeća.

Popisi u Srbiji od 2002. godine ne uključuju Kosovo, pa je – u usporedbi rezultata iz 2002. i 2011. godine – vidljivo da je za tih devet godina Srbija izgubila 311.000 stanovnika. Demografi su uvjereni da je u proteklom desetljeću pad još veći.

Samo zbog negativnog prirodnog prirasta Srbija je u posljednjih 11 godina izgubila više od 450.000 stanovnika, a uzimajući u obzir i trend iseljavanja, demografi su skloni procjeni da bi novi popis mogao zbrojiti ukupno oko 6.6 milijuna stanovnika, što bi najmanji broj od Drugog svjetskog rata.

U nedavnoj studiji „Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene“ prognozirano je da će do polovice stoljeća Beograd izgubiti 3.8 posto stanovnika, Vojvodina 19.4 posto, južna i istočna Srbija ostat će bez skoro trećine žitelja – 33.4 posto, a jugoistočna Srbija bez čak 40 posto stanovnika.

Popisivači prikupljaju podatke izravno od građana, idući „od vrata do vrata”, a sve odgovore ispitanika unosit će u elektroničke upitnike.

Za one koji odbiju sudjelovati u popisu predviđene su kazne od oko 200 do 400 eura, odgovara se na 69 pitanja, ali građani nisu obvezni odgovoriti na tri  – o etničkoj pripadnosti, materinskom jeziku i vjeroispovjesti.

Prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima

U vodstvu hrvatske zajednice kažu da će ovogodišnji popis biti presudan za budućnost zajednice, njezin položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom „Znam tko sam“.

Na prethodnom popisu prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47.000 na teritoriju Vojvodine.

Hrvatski demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini kako demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov sugerirao je sunarodnjacima da se izjasne Hrvatima.

„Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici“, poručio je Žigmanov.

Istaknuvši da je hrvatska zajednica priznata manjina u Srbiji koja ima političku stranku zastupljenu u parlamentu, predstavničko tijelo – Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), još dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo, te više od 50 udruga kulture, Žigmanov je rekao da se velik dio tih postignuća temelji upravo na brojnosti.

I zato je važno, istaknuo je Žigmanov, koliko će biti Hrvata.

Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije, a udio Hrvata u sadašnjem službenom broju od 7.2 milijuna manji je od jedan posto (0,81%).

„Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici“, poručio je Žigmanov.

Istaknuvši da je hrvatska zajednica priznata manjina u Srbiji koja ima političku stranku zastupljenu u parlamentu, predstavničko tijelo – Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), još dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo, te više od 50 udruga kulture, Žigmanov je rekao da se velik dio tih postignuća temelji upravo na brojnosti.

I zato je važno, istaknuo je Žigmanov, koliko će biti Hrvata.

Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije, a udio Hrvata u sadašnjem službenom broju od 7.2 milijuna manji je od jedan posto (0,81%).

guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare