Plenković o Ini: Stajemo s otkupom dionica od MOL-a. Bilo je koruptivnih radnji, ići ćemo u reviziju arbitraže; Od subote se prestaje s uporabom tankih plastičnih vrećica

Vlada zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda te pokreće reviziju dioničarskog ugovora za Inu i ugovora o plinskom poslovanju, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Premijer Andrej Plenković rekao je na početku sjednice Vlade da se postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i Ugovora o pliskom poslovanju, pokreće jer Vlada smatra da “zbog novih presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu” takvi ugovori ne mogu opstati.

Vrhovni sud RH je krajem listopada ove godine potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupan Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Vladina odluka, kako je dodao, utemeljena je i na pravnim mišljenjima i izvijestio da se Vlada konzultirala s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te s Vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om.

“U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionice koje MOL drži u Ini, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost”, rekao je Plenković.

Podsjetimo, krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković je objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionica), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionice).

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.

Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.

Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

Nakon što je u prosincu 2010. MOL objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, pri čemu je poručio kako tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, uslijedila je na proljeće iduće godine i reakcija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje od strane inozemnih investitora. Hanfa je zbog sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom podnijela i prijavu Državnom odvjetništvu (DORH). Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti i USKOK koji otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 milijuna eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

RH i MOL su u slučaju Ina podnijeli i zahtjeve za arbitražom. Tako je u studenom 2013. godine MOL pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Hrvatska je, pak, početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Također se čulo i sljedeće: Od siječnja minimalna bruto plaća podiže se za 437,5 kn i neto plaća ide na 3750 kuna. Počinje se primjenjivati sustav e komunikacije i na upravnim sudovima te će se time ubrzati rad pravosuđa. nastavljamo s nizom reformi, podaci o rastu BDP-a će ustvrditi da smo u 2021. pokazali snagu otpornost i žilavost – istaknuo je premijer.

Plenković je na početku sjednice komentirao i današnji rast broja zaraženih koronavirusom.

– To je signal da bi u RH mogli gledati scenarij kakav gledamo u zemljama Zapadne Europe. Stoga smo održali znanstveni savjet i sastanak s ravnateljima bolnica, moramo biti spremni na funkcionalnost zdravstvenog sustava. omikron je mnogo zarazniji od prethodnih varijanti i važno je da nastavimo s cijepljenjem. Punih godinu dana to govorim, poruka ne može biti jasnija. Treba se cijepiti i pridržavati mjera, sve drugo je manje bitno. Apeliram na starije od 65 da se cijepe, oni su najranjiviji. Booster doza je osobito važna u kontekstu omikrona.

– Apeliram da uoči blagdana i proslava budemo što discipliniraniji – zaključio je premijer.

Potom se totaknuo godišnjice potresa.

– Obilježili smo zaista tužno obljetnicu, oštećeno je 40.000 kuća, štete su procijenjene na vipe od 40 mlrd kuna, to je iznos između trećine i četvrtine držvnog proračuna. Pokazali smo kao društvo veliko srce, zahvaljujem svim građanima i volonterima. Bioje to kolektivni odraz solidarnosti. Nažalost, bilo je više od 5000 potresa koji su uzrokovali dodatne štete – istaknuo je.

Kazao je kako su kao Vlada donijeli niz odluka kojima su olakšali život ljudima, kroz kontejnere i mobilne kućice, oslobodili ih plaćanja nekih režija, davali potpore…

– Vlada je stala iza Banovine u potpunosti, završena je obnova 106 kuća u koje se vratilo 6000 ljudi. Još oko 5000 ih je smješteno u alternativnom smještaju. Ukupno smo izdvojili više od milijardu kuna, a za očuvanje mjesta je investirano 315 milijuna kuna. Kreće usporedni proces koji se odnosi na izgradnju kuća i zgrada i konstrukcijsku obnovu. Krenut će natječaj kako bi se izgradili adekvatni objekti. Želimo da nova izgradnja bude otporna na nove eventualne potrese i podrhtavanja tla.

– Za ovu sjednicu smo pripremili program mjera koji se odnosi na društvenu i gospodarsku revitalizaciju županije koji će omogućiti da se u županiji potaknu ulaganja sa željom za demografskom revitalizacijom – kazao je i napomenuo je da bi se autocesta do Siska trebala izgraditi do kraja mandata.

– Da bismo napravili ekstra korak prema ovom dijelu Hrvatske, gospodarske potpore će biti 60 posto za velike poduzetnike, 65 za srednje i 75 za male.

Kazao je i kako su iluzije da se situacija može riješiti u ekstremno brzom roku te kako ovakvi procesi zahtijevaju vrijeme i angažman.

– Intenzivno ćemo raditi bez ikakvih lažnih obećanja ili iluzija da se u ekstremno kratkom roku može dovršiti proces obnova. Nema tog područja gdje su bili veliki potresi poput ovoga gdje se sve obnovilo u godinu dna. To su lažne teze, dovode ljude u zabludu. Mi smo realni, spremni smo raditi 24 sata na dan – dodao je.

Na sjednici Vlade RH koja će se održati u 11 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ministari će usvojiti Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15 milijardi kuna.

Na sjednici će biti iznesena i Informacija o pravnim mehanizmima utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industrija nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju, od 30. siječnja 2009.

Na dnevnom je redu i prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama, a bit će iznesene i informacije o aktualnom stanju vezanom uz potres te uz koronavirus.