Published On: Sri, pro 27th, 2017

PISMO KONGRESMENA TURNERA Američki Kongres prepoznaje legitimno predstavljanje kao ključ rješenja krize u BiH

Pismo člana Kongresa Michaela R. Turnera Državnom tajniku SAD-a Rexu Tillersonu pokazuje da Trumpova administracija ne želi dopustiti produbljivanje tenzija u BiH. Amerikanci prepoznaju da su mir, sloboda i ravnopravno predstavljanje Srba, Bošnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda u BiH prioritet da „nestabilna regija“ ne sklizne „dalje u nered, dok su protivnici demokracije željni eksploatacije kaosa“.

___________piše: Jurica Gudelj I Dnevnik.ba

Prošlo je godinu dana od odluke u predmetu „Ljubić“ (U-23/14) kad je Ustavni sud BiH dao rok od šest mjeseci Parlamentarnoj skupštini da promjeni diskriminatorne dijelove Izbornog zakona BiH. Ipak, to se nije dogodilo, pa je 6. srpnja 2017. Ustavni sud stavio izvan snage članak 20.16A st. (2) a-j spomenutog zakona, koji definira način izbora delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Bosanskohercegovačka javnost već pola godine traga za odgovorom na pitanje hoće li se održati Opći izbori 2018. godine. Ipak, kao što svjedoče neki od prijedloga zadnjih tjedana, mnogi ne žele prihvatiti bit odluke Ustavnog suda koja nedvosmisleno određuje da predstavnici konstitutivnih naroda moraju biti legitimno izabrani, te da Dom naroda predstavlja konstitutivne narode, a ne kantone.

Čvor oko Izbornog zakona primijetili su i američki dužnosnici. Jasno je da SAD ne želi dopustiti održavanje izbora bez provedbe odluke Ustavnog suda jer bi to značilo blokadu političkog i institucionalnog sustava BiH i još jedno žarište duboke nestabilnosti.

Pismo člana Kongresa Michaela R. Turnera Državnom tajniku SAD-a Rexu Tillersonu pokazuje da Trumpova administracija ne želi dopustiti produbljivanje tenzija u BiH. Amerikanci prepoznaju da su mir, sloboda i ravnopravno predstavljanje Srba, Bošnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda u BiH prioritet da „nestabilna regija“ ne sklizne „dalje u nered, dok su protivnici demokracije željni eksploatacije kaosa“. Važno je napomenuti kako nitko od autoritarnih režima koji aktivno utječu na BiH politiku, među kojima spadaju Rusija, Turska i neke arapske zemlje, nisu u nijednom trenutku potaknule političke elite na svima prihvatljiv dogovor oko Izbornoga zakona.

Poziv najbližim Trumpovim suradnicima na američku reakciju kroz „Dayton 2“ pokazuje da SAD nisu digle ruke od BiH, već su i dalje aktivan akter u vremenu kad autoritarni režimi nastavljaju s destabilizacijom zemlje. Jasno je kako SAD u izmjenama protuustavnog Izbornog zakona, koji dopušta diskriminatorno zastupanje konstitutivnih naroda, vide točku od koje započeti svoje djelovanje.

Nepoštivanje presude Ustavnog suda tako postaje i simbol loših politika koje konstantno osporavaju krovno načelo Ustava BiH o konstitutivnosti triju naroda i njihovoj ravnopravnosti. To ne samo da je protuustavno, već dovodi i do nemira u BiH, što je Turner u svom pismu istaknuo navodeći kako „SAD moraju ponovo preuzeti vodstvo i dovesti suparnike zajedno do mira“.

Obzirom na nedvosmislene poteze američke vanjske politike u posljednjih nekoliko mjeseci, za očekivati je kako će SAD započeti s jasnim prijedlozima za rješavanje dugogodišnje političke krize u BiH. Također, za očekivati je da će SAD nastojati riješiti krizu u BiH ne ispuštajući iz vida globalni politički kontekst koji se posljednjih mjeseci zaoštrio i pokazao na koji način se neki američki „partneri“ ponašaju prema interesima i odlukama nove američke administracije.   Za vjerovati je kako bi odlučnost Trumpove administracije mogla potaknuti domaće, ali i najveće globalne lidere da se posvete dugoročnim rješenjima za BiH. A ona su moguća jedino kroz puno poštivanje i dosljednu operacionalizaciju načela konstitutivnosti naroda, krovnoga načela i Daytonskog sporazuma i Ustava BiH.