Published On: Pon, sij 27th, 2014

Picula: Očekujem jači angažman EU i SAD u BiH

Tonino Picula, jedan od 50 članova Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, koji su nedavo usvojili Izvještaj o napretku BiH, te nekadašnji šef hrvatske diplomacije, izjavio je da očekuje obnovu američkog angažmana na jugoistoku Europe pa tako iu BiH, u sklopu njihove najavljene opće renesanse odnosa s EU. To bi se, kako je rekao, moglo dogoditi u drugoj polovici ove ili početkom iduće godine.

“Za očekivati ​​je da će EU i dalje pojačavati svoj angažman u BiH”, rekao je on u intervjuu “Nezavisnim”, naglasivši da su odnosi Bruxellesa i Sarajeva u 2013. završili “ozbiljnim uskličnikom”.

NN: Kako gledate na usvajanje Izvješća o napretku BiH u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, na koji je podneseno čak 116 amandmana i poslano mnogo zanimljivih poruka za vlasti u BiH?

Picula: Ovogodišnje izjašnjavanje glavnog europskog zakonodavca o situaciji u BiH puno je više upozorenje nego ohrabrenje, a što je bio slučaj ranijih godina. Potpuno je jasno da sa 2013. godinom odlazi i strpljenje međunarodne zajednice, ne samo onih koji su tradicionalno skeptični prema BiH nego i onih koji iskreno vjeruju u BiH, ali žele konačno vidjeti nekakav napredak u njoj. Malo što je od preuzetih obveza realizirano. Izvještaj o kojem je raspravljano u Bruxellesu je prepun onoga što se u njemu nije smjelo naći, ili se ne bi trebalo naći da su politički procesi doveli do dogovora, kako je to očekivano. Prema tome, mislim da je 2013. godina, u kojoj je odnos između Bruxellesa i Sarajeva, ali i Mostara, Banjaluke, zaključen jednim ozbiljnim uskličnikom. Međutim, ja ipak vjerujem da će kombinacija zabrinutosti, odgovornosti i novog zamaha postizborne politike u BiH, ali i novih postava u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu, postupno dovesti do pozitivnih pomaka.

NN: Između ostalog, zatražen je pojačan angažman institucija EU u BiH, odnosno vlada europskih zemalja. Što se, konkretno, može izroditi iz ovoga, s obzirom na to da je uloga međunarodne zajednice u BiH posljednjih godina u formi medijacije, a nikako nametanja odluka ili prijetnji?

Picula: Budući da je koncem prošle godine europski povjerenik za proširenje Štefan File preuzeo ulogu medijatora u ime Komisije i EU biti postignut sporazum kako preurediti institucionalne aranžmane u BiH, ne samo da ih se uskladi s odlukom “Sejdić i Finci”, nego da bi BiH doista postala država s institucijama u službi građana, a to je završilo neuspjehom, za očekivati ​​je da će EU i dalje pojačavati svoj angažman. Za BiH mora biti stimulirajuće, ali i upozoravajuće to što njeni neposredni susjedi napreduju. Naprosto bode oči da u središtu tog političkog kruga postoji država koja ne nalazi moderna rješenja za vlastitu funkcionalnost.

NN: Ali kako postići veću funkcionalnost i jačanje državnih institucija, istovremeno predupređujući pokušaje unitarizacije BiH, što je jedna od preporuka iz Izvješća o napretku?

Picula: Nije bila riječ samo o unitarizaciji kao nečemu što sigurno neće usrećiti kompozitnu BiH, nego se spominjao i separatizam, koji bi također na negativan način pojačao centrifugalne procese u zemlji. Ono što je ovog trenutka vjerojatno pred očima svih koji žele dobro BiH, jeste kako da se država konstituira na temelju unutarnjeg konsenzusa, a ne samo zahvaljujući vanjskim pritiscima. Prvo, Bruxelles stimulira, a drugoga se kloni koliko može. Ali, da bi se tako nešto moglo napraviti, treba postići politički konsenzus u samoj BiH, do čega, očito, jako teško dolazi. Mislim i očekujem da će se, najvjerojatnije u drugoj polovici ove godine ili početkom slijedeće, u cijeli proces uključiti i izvanevropskim čimbenici, prije svega SAD. Amerikanci imaju neku vrstu takve obveze zbog Dejtonskog sporazuma, koji je začet na njihovom teritoriju i dogovoren zahvaljujući njihovoj diplomaciji. Očekujem, dakle, da će doći do obnove američkog angažmana i na jugoistoku Europe u sklopu njihove najavljene opće renesanse odnosa sa EU.

NN: Hrvatska je prošle godine, postavši članica EU, ostvarila svoj ​​san i strateški cilj, a na dobrom putu za Bruxelles su i Srbija i druge države bivše Jugoslavije. Čini se da je jedino BiH u bezizlaznoj situaciji i to zbog nerada i neodgovornosti vlastitih političara, zbog čega su kažnjeni građani. Kakva je europska perspektiva BiH?

Picula: Mislim da BiH ima europsku perspektivu, ali, jednostavno, dejtonski poredak BiH drži tu europsku perspektivu i budućnost zemlje kao taoca. Danas je i vrsnim analitičarima i stručnjacima posve jasno da je dejtonski poredak BiH, ovakav kakav je sada – zastario. Ne tvrdim, naravno, da su sva rješenja iz Dejtona takva da ih treba baciti kroz prozor, ali, naprosto, treba pošteno priznati da takav sustav kakav je danas onemogućava donošenje političkih odluka, ali i ekonomsku funkcionalnost BiH na onoj razini koju bi trebao imati sutrašnja kandidatkinja ili, pak, članica EU. To je nedvojbeno. Mislim da izbori sami po sebi mogu pomoći procese, ali da izbori rješavaju probleme onda bi BiH bila jedna od najdemokratskijih i najprosperitetnijih država. Prema tome, mogućnosti za napredak BiH vidim iznutra, pojačanim pritiskom građana na političare i institucije da budu učinkovitiji, ali bogami i na intervencije, odnosno medijaciju svijeta, jer ne vjerujem da će EU i SAD dopustiti da između Hrvatske, Srbije i Crne Gore bude obzidan jedan prostor koji će godinama stagnirati i trajati kao neka vrsta “crne rupe”. To međunarodna zajednica naprosto neće dozvoliti.

Granica

NN: BiH i Hrvatsku dijeli najduža granica, čime je EU faktički došla u neposredni susjedstvo BiH. Kako, međutim, riješiti neka goruća pitanja između dvije zemlje, pogovoto sporni pojas dijela granice kod Kostajnice i Kleka, ali i pitanje u vezi s mostom kopno – poluotok Pelješac?

Picula: Hrvatska je već deklarirala, i to vrlo jasnim dokumentom svog Sabora, kako neriješena granična pitanja neće koristiti kao materijal za ucjenu svojih susjeda, prije svega, mislim na Crnu Goru, Srbiju i BiH, tijekom njihovih pregovora o članstvu u EU. Međudržavne granice treba nastojati riješiti bilateralno, a ako tako ne ide, treba se bez ustručavanja obratiti nekom trećem, nepristranom, ali stručnom međunarodnom sudištu. Ali ja ovoga trenutka ne vidim granične probleme između Hrvatske i BiH kao teme koje treba postaviti previsoko na agendu neriješenih pitanja. Ima puno važnijih problema.

nezavisne.com