Petero djece jučer je trebalo hitno smjestiti u dom ili udomiteljsku obitelj, nigdje nije bilo mjesta. O kakvom sustavu uopće pričamo?

O ovoj najnovijoj krizi iz očaja je javno progovorila psihologinja tog centra Valerija Kanđera na svom Facebook profilu. Kad su pripremali izdvajanje ovih petero djece, javili su se prvo domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj, no otamo su ih odbili s objašnjenjem da su već pretrpani. A kako nisu uspjeli pronaći ni udomitelja, obratili su se za pomoć Ministarstvu koje u svom imenu ima ”obitelji” i ”socijalnu skrb”. No i tamo su im u utorak spustili slušalicu. Na to je psihologinja Valerija Kanđera flipnula. Lako ju je oko toga razumjeti.

Domovi su krcati, udomiteljstvo je propalo

Svi ćemo se lako sjetiti Nove Gradiške i dvogodišnje djevojčice Nikollpreminule od ozljeda glave koje joj je nanijela majka nakon što je lokalni centar za socijalnu skrb ocijenio da dijete iz udomiteljske obitelji treba vratiti roditeljima jer su se – vjenčali. Socijalni radnici tada su bili izloženi opravdanom bijesu javnosti. Ali branša objektivno ima velikih problema. Odgovorni ljudi koji rade u socijali često su nemoćni da ih riješe jer u sustavu nešto jako ne valja i zato to teško proživljavaju. O tome govori i ovaj zagrebački slučaj.

Zakon je mijenjan prije tri godine i tvrdilo se da je jako dobar. Nakon tragedije u Novoj Gradiški, ministar Josip Aladrović opet je najavio izmjene spominjući osnivanje novih i novih tijela. No hrvatska država i dalje nema gdje smjestiti djecu kojoj je potrebna pomoć da bi mogla odrastati u koliko toliko adekvatnim uvjetima. Domovi su krcati, a što je udomiteljstvo propalo – ne treba se čuditi.

Na primjer, udomitelji od države primaju takozvanu hranarinu za udomljeno dijete koje iznosi 2000 kuna. To ide za hranu, odjeću, knjige, džeparac i sve druge djetetove potrebe. A ”plaća” udomitelja je 800 kuna mjesečno po djetetu o kome se brinu 24 sata na dan. Gospođu Kanđeru smo danas zvali da popričamo o svemu tome, ali nas je odbila jer ne smije govoriti za medije bez dopuštenja ravnatelja. Stoga njen status od utorka prenosimo u cijelosti.

‘Ta riječ je o petero male djece, ne o pet paketa’

”Kao i nedavno, kada smo zauvijek izgubili jednu majušnu djevojčicu, opet bih kriknula”, napisala je prije dva dana 59-godišnja psihologinja Kanđera koja je cijeli svoj radni vijek provela u socijali.

”Za sutra – s policijskim službenicima i sa stručnim radnicima ustanove – imamo dogovoreno žurno izdvajanje petero djece iz jedne obitelji. Iako je riječ o žurnom izdvajanju, sve se mora unaprijed pripremiti. Zato smo ustanovu (riječ je o Domu za djecu Nazorova, op. a) – koja ih je po zakonu dužna primiti u svako doba dana i noći, najavljeno i nenajavljeno – ipak unaprijed o svemu obavijestili. Ta riječ je o petero male djece, ne o pet paketa. I dobili smo suglasnost. A onda nam je danas, u 15 sati i 16 minuta došao mail iz ustanove da su na svom današnjem stručnom sastanku zaključili da nemaju mjesta i da djecu ne mogu primiti”.

”Naravno da smo prethodno danima zvali i slali dopise svim drugim ustanovama i stručnom timu za udomiteljstvo, ali odasvud smo dobili negativan odgovor. Nema mjesta. Bili smo spremni – nevoljko, ali spremni – i na razdvajanje djece. I opet: mjesta nema. Mail s današnjom odbijenicom pristiglom tik potkraj radnog vremena zatim šaljemo nadležnom ministarstvu. Odgovora nema. Zovemo ih telefonom u 15,22. Poklapa nam se slušalica”.

‘Zemlja u kojoj za skrb o djeci nema mjesta’

”I što bismo onda trebali napraviti?”, pita sve nadležne Valerija Kanđera. ”Ranim jutrom, kada se uobičajeno provodi mučan postupak žurnog izdvajanja, ipak dovesti djecu u ustanovu, sukobiti se s kolegama koji ionako ni o čemu ne odlučuju, i ostaviti im pred vratima petero djece, kao pet paketa? Ili bismo trebali s petero djece, kao s pet paketa, ujutro čekati početak radnog vremena Ministarstva pa ih ostaviti ondje? Možda rješenje ove nemile situacije ima novoosnovani Zavod za socijalnu zaštitu? Ili da rješenje potražimo u Povjerenstvu za pritužbe građana koje je u osnivanju?”

”Možda netko iz “spasilačke građanske inicijative”, tko stručne radnike centara za socijalnu skrb proglašava uhljebima i ubojicama, ima stručni prijedlog što da sada radimo? Možda netko od njih želi petero djece, kao pet paketa, udomiti u svom domu? Ili ćemo možda svi zajedno čekati novi tragičan ishod i onda oplesti s ponižavajućim komentarima po društvenim mrežama?”

”Ovo je naša stvarnost. Ovo je realitet u kojem živim i radim. Ovo je stvarnost u kojoj žive nesretna djeca nesretnih roditelja u zemlji u kojoj se na sav glas ponavlja kako se sve radi “u najboljem interesu djeteta”. U zemlji u kojoj se osnivaju zavodi, agencije i povjerenstva, a za skrb o djeci nema mjesta.”

‘Forma je zadovoljena. Krivca nema’

Psihologinja završava s priznanjem da je jako tužna, i ljuta, i zabrinuta: ”Sve smo napravili po pravilima struke i izmoždenog sustava socijalne skrbi pa bi mi savjest trebala biti mirna. Sve je uneseno u aplikaciju. Mogu nas posjetiti komisije iz raznih komora, udruga i agencija i svaki papir naći će ispunjen na njegovom mjestu. Formu se traži. Forma je zadovoljena. Krivca nema. A nema ni mjesta.”

Izgleda da je ovaj javni vapaj ipak urodio plodom. Iz Ministarstva su naredili Dječjem domu u Nazorovoj da primi ovo petero djece i ovih dana Centar za socijalnu skrb odvest će ih tamo. Treba se, međutim, pitati zašto se stvari kod nas ne mogu odvijati normalno, uhodano, po protokolima i sa što manje dodatne drame u ionako već dovoljno dramatičnim situacijama.

”Nevjerojatno je da centri za socijalnu skrb nemaju gdje s djecom koja trebaju žurno izdvajanje iz potencijalno opasne obiteljske situacije. Pa onda udomitelje – uz pomoć udruga – moraju tražiti na Facebooku. I nadati se da će ih mediji primijetiti da im pomognu”, rekla nam je Diana Topić Rosenberg, osnivačica udruge za posvajanje Adopta. ”Kod nas se lome koplja samo oko prava istospolnih parova, a spali smo na to da više nema mjesta ni u udomiteljskim obiteljima, a ni u domovima za djecu koje Vlada uporno “deinstitucionalizira i trasformira” više od deset godina.

Sanja Modrić l Teleskop.hr